Iskusni analitičar medija i komentator Guy Bisson jedan je od gostiju na NEM Dubrovnik 2024. O tome kako će izgledati televizija budućnosti govorio za N1.
G. Bisson, je li pretplatnički model, koji je bio glavni pokretač cijele industrije u proteklom desetljeću, možda počeo slabiti?
Nisam siguran da je ovaj model počeo slabiti, mislim da se dinamika promijenila. Ponuda streaming usluga postaje prezasićena na mnogim najvećim i najbogatijim tržištima pa osobito streaming platforme traže druge izvore prihoda i rasta. To se može odnositi na zemljopisni položaj, demografiju ili alternativni poslovni model. Dakako, alternativni poslovni model koji su streameri razvili u posljednjih 18 mjeseci odnosi se na usvajanje oglašavanja.
Koji su ključni pokazatelji da se ovo događa?
Ključni su pokazatelji sljedeći: sada svi vodeći streaming servisi, Netflix, ali i Amazon, Disney, Max od Warner Bros. Discoveryja i drugi, usvojili su oglašivački model u posljednjih 18 do 24 mjeseca. Prije su prvenstveno bili usredotočeni na “streaming”. To nazivamo hibridnim poslovnim modelom, a u oglašavanju sada vide rast, kako u pogledu novih korisnika, koje privlači niža cijena opcije s oglasima, tako i u pogledu novog izvora prihoda. Streaming platforme imaju prednost u odnosu na društvene mreže jer oglašavanje vežu uz visokokvalitetan sadržaj koji se prikazuje na velikim ekranima u kućanstvu.
Upravo ste spomenuli društvene mreže i streaming platforme, a nešto prije spomenuli ste i demografiju. Što se događa s mlađim naraštajima poput generacije Z? Kako ove koncepte prilagoditi njima?
Valja reći dvije stvari u vezi s demografijom… Prvo: među mlađim naraštajem, dakako, postoji najveće zasićenje. Stoga je za streaming platforme ondje najteže postići rast. No prilika leži među starijim naraštajem, ta dobna skupina nije sasvim zasićena u pogledu streaminga. No kada govorimo o zadržavanju i privlačenju mlađe korisničke baze, tu je najvažnija strategija vezana uz sadržaj i kako ćete iskoristiti sadržaj da privučete tu mlađu publiku. Dakako, oni su puno prisutni na društvenim mrežama i veoma ih zanima gaming. Vidimo da Netflix i drugi počinju ulaziti na gaming tržište. Ali bitan je i sadržaj koji isporučujete toj mlađoj publici. Oni, primjerice, više vole reality emisije. Vidjeli smo velik porast broja takvih formatiranih emisija koje su popularne među tom mlađom publikom.
Naglašavate povećanje količine “unscripted” sadržaja. Zašto je takav sadržaj privlačniji za streaming platforme i kako to utječe na preferencije gledatelja?
U posljednja 24 mjeseca vidjeli smo usporavanje tržišta, nazvao bih to racionalizacijom potrošnje za proizvodnju sadržaja. Ne režu iznose koje troše, nego usporavaju stopu povećanja te potrošnje. Dakle, morate dobiti više za svoj novac u pogledu budžeta za sadržaj. Jedan od načina je usvajanje strategije za proizvodnju “unscripted” sadržaja: “reality” emisija, “game showova” i lake zabave, čija je proizvodnja mnogo jeftinija. Isto tako, mnogo ih je lakše prilagoditi različitim jezicima i tržištima nego skupi “scripted” sadržaj. Dakle, sve to mijenja dinamiku u pogledu sadržaja koji streaming platforme proizvode. Dakako, to ima i sve one lančane reakcije koje smo spominjali u pogledu demografije.
Unatoč budžetskim ograničenjima, nije došlo do porasta koprodukcija. Koje su prepreke da koprodukcija postane dominantan poslovni model za premijerni TV sadržaj i što treba promijeniti kako bi se to dogodilo?
Kad govorimo o koprodukcijama, ovisi s kime razgovaramo. Prema vrlo strogoj definiciji, istina, ne vidimo povećanje koprodukcije, dakle da dva partnera započinju produkciju neke serije. Ali svjedočimo sve većoj spremnosti usvajanja modela višestrukog financiranja, koje može uključivati više partnera koji se nešto malo kasnije uključuju u projekt. Dakle, postoje različite definicije kada govorimo o koprodukcijama. To i dalje ostaje važan poslovni model. No streaming platforme oduvijek su imale problem s pristupom globalnim pravima. Proizvodnja je kao poslovni model postala mnogo privlačnija jer kao globalna platforma niste morali pregovarati o pravima za svaku zemlju. Dakle, i dalje svjedočimo velikoj količini originalne produkcije, ali, isto tako, streaming platforme spremnije su usvojiti strategiju kraćega razdoblja za prava na sadržaj. Imaju ekskluzivna prava na kraće razdoblje, a zatim ih dobiva druga platforma. Dakle, mnogo je tu komponenti glede načina na koji funkcioniraju koprodukcije i na koji streaming platforme monetiziraju sadržaj. Više nije bitna trajna ekskluzivnost, što je bio dominantan model u proteklih desetak godina.
Na temelju vaše analize, što su vaša predviđanja za najznačajnije trendove i kretanja u TV i “streaming” industriji tijekom sljedećih pet godina?
Smatram da je trenutačno ključni pokretač… Zapravo, tri su stvari… Prvo: oglašavanje i koliko će važno postati za streaming platforme dok budu pronalazile publiku i brendove koji će se s njima željeti upustiti u partnerstvo u pogledu oglašivačkih strategija. Drugo: upotreba umjetne inteligencije, što je, dakako, trenutačno vrlo vruća tema. Puno se može postići umjetnom inteligencijom duž cijeloga stvaralačkog lanca. Mislim da će postati sve prisutnija u streaming poslovnim modelima. Evo samo jednog primjera… Kad govorimo o plasiranju proizvoda, proizvode je u nekom obliku sadržaja moguće promijeniti u hodu s pomoću umjetne inteligencije. A treći se trend odnosi na objedinjavanje više platformi. Uočili smo promjenu stava glede partnerstva između različitih streamera. Više ne žele raditi sami, biti ekskluzivni i imati potpunu kontrolu nad svojom korisničkom bazom. Sve su spremniji ponuditi pakete s drugim streamerima kako bi privukli korisnike koje je sve teže pronaći. Dakle, više partnera nudi paket po sniženoj cijeni. U principu, po tom su modelu funkcionirale “pay TV” usluge u posljednjih 30-40 godina te on sada globalno postaje sve zanimljiviji streaming platformama.
I još jedna vruća tema… Za dva dana počinje Euro 2024. Zanima me vaše mišljenje, gdje su sportski prijenosi u ovoj priči? Je li istina da su sportski prijenosi i informativni program uživo jedini tip sadržaja koji će preživjeti te da ćemo sve drugo gledati na streaming platformama?
Pitate me za sraz sadržaja na zahtjev i linearne televizije. Zanimljivo, još jedan od trendova kojima svjedočimo glede streaminga, ne toliko u ovoj regiji, nego u SAD-u i zapadnoj Europi, pojavljivanje je tzv. FAST kanala, koji imaju linearan raspored, baš kao i tradicionalni TV kanali. Postaju vrlo zanimljivi u ostatku svijeta. Dakle, mislim da se tu ne radi o srazu sadržaja na zahtjev i linearnih sadržaja. Ali kada govorimo o sportu… Sport je izuzetno skup biznis i veoma je geografski segmentiran. Na papiru to za neku globalnu platformu ne funkcionira dobro, no vidjeli smo da su Amazon i Apple otkupili određen broj prava za sportske događaje. Čak je i Netflix, ako hrvanje nazivate sportom, sklopio dogovor s WWE-om. Tu su dvije glavne strategije… Prva: otkupljivanje pojedinačnih “premium” prava na određenim ključnim tržištima, za američki nogomet i bejzbol u SAD-u ili, dakako, nogomet u Europi. A druga je strategija naći sport koji nema globalnu gledateljsku bazu i zatim stvoriti tu bazu. Dakle, neki sport koji je popularan, a za koji možete otkupiti globalna prava za razumnu cijenu, podići na globalnu razinu s pomoću globalne platforme. Sky TV je to na neki način učinio s Premier ligom u UK-u. Formula 1 i drugi tipovi utrka bili bi odgovarajući za to. Tu leži prilika koju zapravo još nitko nije zgrabio.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!