Danas je u organizaciji HUP-ove Koordinacije proizvođača, prerađivača i distributera kave u HUP-u održano hibridno događanje na temu budućnosti industrije kave.

Panel je okupio sve ključne dionike ove industrije, a otvorene su teme konzumacije kave na domaćem tržištu i njene dobrobiti, održivosti industrije i inovacijama te o poreznom tretmanu kave kao luksuznog proizvoda pri čemu se Hrvatska izdvaja od većine ostalih članica EU. U Hrvatskoj taj porez trenutno čini 6-20 kuna po kilogramu kave, odnosno s ostalim porezima i do 35% po šalici kave, za razliku od Slovenije gdje je taj udio samo 9,5%.

“Prije više od godinu dana osnovana je HUP- Koordinacija proizvođača, prerađivača i distributera kave koju čine članice: Anamarija, Arabesca, Atlantic Grupa, Franck, Franja, Nestle Adriatic koje pokrivaju više od 90% ukupnog tržišta kave u RH. Kava je neizostavan dio naše svakodnevice, koji konzumira preko 93% Hrvata, ona nije samo proizvod već i sastavni dio kulture življenja u našoj zemlji. Upravo iz tog razloga, kava ne bi smjela biti porezno tretirana kao luksuz. Ovdje nam je važno i djelovanje zakonodavca kako bi se i ovom sektoru omogućilo jačanje konkurentnosti u odnosu na regiju, ali i većinu zemalja EU, koje kavu trošarinski ne svrstavaju u kategoriju luksuznih proizvoda”, izjavio je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a

O posebnom porezu na kavu govorio je Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva financija: “Oporezivanje kave nije harmonizirano na razini EU poput trošarinskog oporezivanja alkohola, duhanskih prerađevina, energenata i električne energije. Kava se trošarinski oporezuje u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Latviji i Grčkoj, a visina posebnog poreza na kavu u RH u odnosu na te druge zemlje je niža. Radi se o jednostavnom poreznom obliku koji se lako ubire.”

O dobrobiti konzumacije kave govorila je prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica: “Kofein u kavi pospješuje jednostavne kognitivne vještine, budnost, fokus, pažnju, vrijeme reagiranja, pamćenje, raspoloženje i percepciju napora. Konzumacija kave pozitivno utječe na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti te žučnih kamenaca. Povoljno je djelovanje kave i na održanje adekvatne tjelesne mase. Možda najznačajniji podatak je onaj o smanjenoj stopi smrtnosti u osoba koje piju 2-3 šalice kave dnevno”, istaknula je Vranešić Bender

O održivosti ove industrije i inovacijama na polju proizvodnje i distribucije kave govorio je Zvonimir Seki, direktor marketinga Francka: “Industrija kave zapošljavala je 817 osoba u 2020. Tri su tvornice koje se bave proizvodnjom i preradom kave u RH. Ova industrija na tržištu ima plasiranih više od 400 različitih proizvoda te 75 inovacija u asortimanu u 2020. Sve su veća ulaganja u održivu nabavu sirovine i u nove ambalažne materijale te cirkularnu ekonomiju. Industrija neprestano ulaže i u edukaciju zaposlenika, trgovaca, potrošača. Industrija je sa 3,7 milijuna kuna u 2020. pomogla ugostiteljskom sektoru u prevladavanju negativnog utjecaja pandemijske krize.”

O poreznom tretmanu kave kao luksuznom proizvodu u RH govorio je Josip Budimir, predsjednik ove HUP-ove Koordinacije i savjetnik Uprave Francka: “Posebnim porezima se oporezuju proizvodi koji su imaju štetno djelovanje na ljudsko zdravlje, a kava to nije. Od ovog se posebnog poreza na godišnjoj razini ubere 124,5 milijuna kuna što čini 0,77% ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza u RH u 2019. Takav nepovoljni porezni tretman dovodi do poticanja prekogranične kupnje, destimulira osobnu potrošnju i time negativno utječe na BDP te rezultira nekonkurentnošću Hrvatske u odnosu na nama usporedive zemlje u okruženju. Naš zahtjev je da se taj porez ukine i da se time omogući našoj industriji kave jednak tretman i pravednu tržišnu utakmicu s konkurentima u okruženju.”

Pozitivan primjer suradnje Vlade i industrije kave na slučaju Rumunjske predstavio je Laurentiu Florin Dimitriu, generalni direktor Nestlé Adriatica za Hrvatsku, Sloveniju i BiH:

“Nakon ukidanja posebnog poreza na kavu i smanjenja PDV-a, konzumacija kave u Rumunjskoj porasla je oko 5% godišnje. Smanjen je udio crnog tržišta i tzv. paralelnog uvoza, a povećana konzumacija rezultirala je povećanjem prihoda od PDV-a. Veća osobna potrošnja dovela je i do rasta BDP-a. Industrija je ovu olakšicu iskoristila za otvaranje novih radnih mjesta i investicija u razvoj tržišta i povećana joj je ukupna konkurentnost u odnosu na susjedne zemlje.”

“Potreban nam je poticaj privatnog sektora da budemo bolji, da se moderniziramo i osuvremenimo. Otvoreni smo za daljnje razgovore s predstavnicima industrije”, kazao je zamjenik ravnatelja Carinske uprave, Mario Demirović.

Industrija proizvodnje kave u Republici Hrvatskoj apelira na hitnu implementaciju pravednijeg poreznog tretmana kako bi se nastavila ulaganja u inovacije, zapošljavanja, sirovine, edukaciju, aparate i posebno u održivo poslovanje.