Na adresu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), državnu ruku za subvencioniranje stambenog kreditiranja, stiglo je 12 ponuda zainteresiranih banaka.
Ono što upada u oči su znatno više kamatne stope nego lani, ali i širok raspon što su banke procijenile isplativim stopama, od 3,12 posto do maksimalno dozvoljenih 3,75 posto. Prošle godine kretale su se od 1,99 do 3,5 posto.
U proteklih tjedan dana, od otvaranja poziva bankama za prikupljanje ponuda, žustro su se finiširale kalkulacije koju kamatu postaviti u fazi strmog podizanja cijene novca u režiji ECB-a.
Isključivo euri
Neki bankari jasno su signalizirali Vladi da im program postaje upitno isplativ s obzirom na depozitnu stopu od 2,5 posto kod središnje banke koja ne uključuje ni procjene klijenata ni kolaterale pri čemu je plasman potpuno siguran za razliku od kredita, neslužbeno doznajemo. (Tijekom prošlogodišnje runde APN-a bila je negativna).
Država je naposljetku procijenila da interesa za plasmane (zasad) ima dovoljno i pod postojećim uvjetima u kojima zakon plafonira najvišu efektivnu stopu na 3,75 posto, piše Poslovni dnevnik.
Za, od ove godine po prvi puta isključivo eurske, kredite najpovoljnije uvjete ponudile su Privredna banka Zagreb, 3,12 posto te Istarska kreditna banka Umag, 3,14 posto. Državni HPB i njezina Nova hrvatska banka (bivši Sberbank) ponudile su po 3,3 posto, slijedi Zagrebačka banka s 3,39 posto.
Agram banka ponudila je 3,49 posto, Karlovačka 3,54 posto, Croatia banka 3,6 posto, OTP banka 3,64 posto, a Samoborska 3,67 posto. Dva kreditora s najvišom cijenom, najviše dopuštenih 3,75 posto, su Erste i Raiffeisen. Pritom na uzmu treba imati da u ponudama varira vrijeme na koje se odobrava fiksiranje, a što u bitnom može promijeniti računicu za klijente. Kod OTP-a, primjerice, maksimalnih 3,64 posto je fiksna kamata na cijeli rok otplate do 30 godina.
Pumpanje cijena
U slučaju da je kamata fiksna 10 godina, potom promjenjiva, efektivna je 3,39 posto. Isto je kod Karlovačke, gdje je to 3,54 posto, odnosno 3,35 posto.
APN će obraditi ponude i sklopiti ugovore o suradnji, a 3. ožujka objavit će popis odabranih institucija. Od 8. ožujka građani će moći podnositi zahtjeve za subvencionirane kredite u bankama koje će, potom, od 20. ožujka dokumentaciju upućivati Agenciji.
Javni poziv bit će otvoren oko mjesec dana ili do utroška osiguranog novca. Iznos za ovu godinu procjenjuje se na oko 9,3 milijuna eura, što bi pokrilo oko 5.800 zahtjeva.
Na pitanje da li je ta mjera APN-a na neki način “pumpala” cijene nekretnina, koordinator za subvencioniranje stambenih kredita u APN-u Goran Golenić je rekao da se to ne može znati, pri čemu je činjenica da su cijene nekretnina na tržištu visoke.
“Postoje brojne analize koje utvrđuju da dijelom i je, što možemo prihvatiti, ali u
konačnici ne znamo kako će se kretati cijene stanova i nekretnina u budućem razdoblju kada subvencija neće biti”, kaže Golenić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
