Agencija Standard & Poor's zadržala je kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini BBB- uz zadržavanje stabilnih izgleda. O tome je govorio ministar financija Zdravko Marić.
“Prema EU regulativi rejting agencije su obvezne najaviti kalendar njihovih objava. U pravilu dva do tri puta godišnje se podnosi izvješće pa tako je napravljen kalendar za Hrvatsku za ovu godinu. 19. ožujka je bila predviđena objava za rejting agenciju. Istovremeno, ako ne dolazi do promjene rejtinga, onda ni ne izdaju posebno priopćenje.
VEZANA VIJEST
Zato su u petak samo kratko potvrdili da rejting ostaje isti, a jučer objavili ono što jednom godišnje objavljuju, sveobuhvatno izvješće o rejtinzima za pojedinu zemlju”, rekao je ministar Zdravko Marić i dodao:
“Najvažnije je da je hrvatski kreditni rejting potvrđen, u investicijskoj je zoni sa stabilnim izgledima. Važno je reći što bi taj rejting moglo popraviti ili pogoršati. Pogoršanje rejtinga je vezano uz pandemiju kao i sve refleksije koje će slijediti nakon pandemije, ali se apostrofiraju i pozitivni rizici kako se i gledalo na našu borbu protiv covida, a još se posebno uzima segment za Hrvatsku važan, a to je naše članstvo u deviznom tečajnom mehanizmu 2, odnosno uvođenja eura.
Što se tiče izvješća, tu je pregled makroekonomske slike od BDP-a i projekcija te fiskalna i monetarna politika kao i segment političke ekonomije, tj. osvrt na političku situaciju. U izvješću se naglašava i tema kojom se bavimo, a to je priprema našeg nacionalnog programa oporavka koji predviđamo do kraja travnja usvojiti na Vladi te početi raspravu u javnom prostoru.”
Održana zaposlenost
Komentirajući ulazak u Eurozonu, rekao je:
VEZANE VIJESTI
“Što se tiče javnih financija, govorimo o pet mastriških kriterija. Da je Hrvatska prije covida bila u tečajnom mehanizmu, kod svih pet kategorija bismo stavili kvačicu ispunjeno. Smanjivali smo javni dug od 2016. do 2019. za prosječno tri postotna boda godišnje što je brže od onoga što kriteriji nalažu. Čut ćemo uskoro službene brojke Eurostata za deficit i javni dug za prošlu godinu.
Prema našim zadnjim procjenama deficit je na razini 8 posto ili čak manje, javni dug na razini oko 88% BDP-a. Smatramo da je to jednokratni efekt na javne financije. Fiskalna pravila će i dalje biti suspendirana po svemu sudeći i za 2022. Tako se vidi da smo većinu fiskalne politike stavili u funkciju očuvanja zdravlja i zaposlenosti.
S današnjim danom kad gledamo doprinose za mirovinsko osiguranje u odnosu na prošlu godinu, pad je oko 1 do 1,5 posto što znači da je zaposlenost očuvana. Covid efekt na javne financije je jednokratan. Sad radimo ažuriranje makroekonomskih projekcija, usvojit ćemo program konvergencije s ažuriranim projekcijama. Vodimo brigu o tome što je razini EU odlučeno, što se događa u Hrvatskoj, kao i naše strateške interese. Fiskalna politika će i dalje biti odgovorna, biti u funkciji gospodarskog rasta ne zanemarujući činjenicu što nam znače održive javne financije.”
Istaknuo je još da je covid zajednički problem svih zemalja, no potres je specifičnost Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!