Marijana Ivanov: U nekim dijelovima europodručja imamo i deflaciju

Gošća N1 Studija uživo bila je Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. S Igorom Bobićem je govorila o ekonomskim temama.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u studenome 4,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najniža stopa inflacije u više od dvije godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).

“To je podatak koji ne iznenađuje. Jasno je da se stopa inflacije polako smanjuje, što ne znači da smo došli do poželjnjih 2%, ali iz mjeseca u mjesec je intenzitet smanjenja vidljiv. Posve je jasno da kako su cijene energenata na svjetskoj razini pale, tako se i rast cijena svih ostalih proizvoda usporio”, objasnila je.

Upitana zašto kod nas sporije pada, odgovara: “Osobno ne mislim da sporije pada. Na razini europodručja uspoređujemo stope inflacije prema istoj metodologiji, koja baš i nije idealna za Hrvatsku. Nama je daleko relevantniji taj pad s 5,8 na 4,7. Kada gledate u kojim zemljama stopa generalno sporije pada, to su sve zemlje sa siromašnijim stanovništvom.”

“Cijene energenata daleko više dižu inflaciju pa kako one idu prema dolje, tako je izgledno da će se i druge stavke inflacije usporiti pa će se i Hrvatska približiti prosjeku europodručja. Prosjek europodručja je jako pod utjecajem recesijskog stanja u Njemačkoj, a ona čini 26% gospodarstva europodručja i kada ona ima recesiju, onda to snažno djeluje na stopu inflacije za cijelo područje”, kazala je.

“U nekim dijelovima europodručja imamo i deflaciju”, dodala je.

Ističe kako ono iz čega europodručje sigurno neće izaći je stagnacija. Prognozira da će se niske stope rasta nastaviti i u narednim razdobljima bez obzira što će stopa inflacije doći ka prirodnoj razini.

Stopu od 2,4%, koja je prognozirana za Hrvatsku u sljedećoj godini smatra ostvarivom.

Postavlja se pitanje što je s BDP-om u tom kontekstu: “Najveći doprinos i u trećem i drugom kvartalu daju znanstvene, stručne i administrativne djelatnosti, koje su dobrim dijelom financirane iz EU fondova. Treći kvartal je uvijek obilježen uspjesima u turizmu, a ako usporedimo s podacima za drugi kvartal, osim znanstvenih i stručnih djelatnosti, rast je generirao i sektor financija. To nisu zdravi temelji”, objasnila je profesorica.

Na pitanje jesu li poziv na uzbunu loši podaci o izvozu, odgovara: “Izvoz zapostavljamo, a i sad kad govorimo o padu izvoza, opet je realno činjenično stanje da smo 2022. napuhali taj izvoz podacima o izvozu energenata koji su isto tako bili i na stavci uvoza. Sad se to trgovanje odvija uz nižu cijenu i u manjem opsegu jer je potražnja za energentima manja. To nam možda čini statistiku o izvozu trenutno i gorom nego što je.”