Inicijativa "Sjeme je naše ljudsko pravo" u četvrtak je od saborskih zastupnika zatražila da ne podrže prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, upozorivši da nije izrađen u skladu s propisima i da će negativno utjecati na obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Život i član Hrvatske poljoprivredne komore Robert Hadžić je na konferenciji za novinare kazao kako traže odgodu donošenja zakona kao i izmjenu nekih njegovih članaka.

Tako traže izmjenu članaka 2. i 3. u kojem se definira sjeme s poljoprivrednog gospodarstva te članka 16. za koji traže potpuno izuzeće, smatrajući da stavlja dodatni teret poljoprivrednicima.

Njime će, kaže, najviše biti oštećeni ratari i proizvođači krumpira, jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni. “Svaki ratar koji želi posijati pšenicu iz svojeg sjemena, to će sjeme morati biti certificiranog izvora i morat će ga vozit na doradu, što je ogroman trošak”, kazao je.

Znatan porast troškova proizvodnje, kako navode iz inicijative, ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka gdje nam je samodostatnost oko 50 posto, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke.

Prijedlog zakona o sjemenu izravno negativno utječe na više od 100 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, poručili su iz inicijative.

Upozorili su i kako prijedlog novog zakona o sjemenu krši pravo na očuvanje lokalnog sjemena, a ograničavanje poljoprivrednicima da sami uzgajaju sjeme dovest će do povećanja ulaganja u proizvodnju, poskupljenjem hrane i zatvaranjem brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

Tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača Sunčana Pešak je kazala kako je tržište sjemena u svijetu vrlo koncentrirano i kontrolira ga svega sedam kompanija.

Dok FAO naglašava važnost čuvanja sjemena na gospodarstvu kao i tradicijskih znanja o njegovom uzgoju te tvrtke nas uvjeravaju da ne znamo proizvesti sjeme i da bez njih ne možemo proizvesti hranu. To ne smijemo dopustiti, kazala je.

Iz Inicijative su ponovili kako je Hrvatska ovisna o uvozu sjemena, a dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize.

Inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo, kako navode, podržalo je 134 udruga poljoprivrednih proizvođača sa više od 25 tisuća članova, a kasnije im se pridružilo još 30.000 zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice.

Vučković: Zakon nije prijetnja autohtonim sortama

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković krajem prošlog tjedna je istaknula kako zakon nije prijetnja autohtonim hrvatskim sortama, niti ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

“Propisana su izuzeća (…) koja se odnose i na ekološku proizvodnju i na one sorte koje će biti na nacionalnoj sortnoj listi kakvu sada nemamo, ali i na druge sorte koje nemaju uvjet za to. Želimo konačno djelom pokazati da brinemo o našim čuvanim autohtonim sortama kojih gotovo da i nema. Danas je svega 0,5 posto sjemena hrvatskog podrijetla. To je loše i to želimo popraviti”, kazala je Vučković.

Inače, donošenje novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja nedavno su poduprli Hrvatsko agronomsko društvo (HAD), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) te Društvo agronoma Osijek ističući važnost kvalitetnog sjemena za poljoprivrednu proizvodnju.

Kazali su i kako će novi zakon on donijeti niz poboljšanja za poljoprivredne proizvođače, sektoru oplemenjivanja i sjemenskoj proizvodnji.

Napominju i kako u prijedlogu novog Zakona nisu uočili nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte. Stoga tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvoda smatraju neispravnim.