Zamjenik ministra rada Dražen Opalić, Nenad Seifert iz Hrvatske udruge poslodavaca i Sunčića Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u TNT-u su raspravljali o minimalnoj plaći kao i o novom prijedlogu Zakona o radu.

Seifert je kazao da se povećanje minimalne plaće uređuje uredbom o minimalnoj plaći.

“Raste i sat studentskog rada, rastu i naknade za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poslodavci to vrlo teško mogu izdržati. Imamo inflaciju veću od 2 posto, imamo pandemiju covida, imamo rast cijena sirovina, imamo porast troškova energenata – kad to sve stavimo na kup jasno je da ovakvo povećanje minimalne plaće zanemaruje trenutnu situaciju na tržištu”, rekao je.

Zamjenik ministra Opalić je pak rekao da je minimalna plaća od 2016. do danas porasla 50,24 posto.

“Svake godine kad se diže minimalna plaća je ista rasprava. Koliko mi znamo, niti jedna industrija nije otpustila radnike zbog povećanje minimalne plaće. Vjerujem, što se tiče i ovog povećanja minimalne plaće, da neće doći do prevelikih potresa na tržištu rada”, kaže Opalić.

Brnardić kaže da bi institut minimalne plaće trebao biti socioekonomska zaštitna mjera.

“Mi smo na stavu da minimalna plaća mora iznositi otprilike 50 posto prosječne plaće i 60 posto medijalne plaće”, rekla je Brnardić.

Izmjene Zakona o radu

Govoreći o sadašnjem Zakonu o radu, zamjenik ministra Opalić je kazao da je sadašnji zakon iz 2014. godine.

“U ovoj covid krizi smo strelovito prešli na taj rad na daljinu. Prepoznali smo taj institut. Tu su vrlo bitne aktivne politike zapošljavanje. Resorno ministarstvo u suradnji s HZZ-om ulazi u projekt dodjele vaučera za prekvalifikacije”, kazao je Opalić.

Brnardić pak naglašava da je kod rada na izdvojenom mjestu rada bitno da je osoba i dalje u radnom odnosu.

“Što se platformskog rada tiče, bitno je da odnos između radnika i poslodavca ostane isti”, govori Brnardić.

Seifert kaže da Zakon o radu možda i nije akt koji bi u sebi trebao percipirati sve ono što nam predstoji kao izazov.

“Problem koji imamo u postojećem tekstu, što je on pisan na način kao da svi u Hrvatskoj radimo redovno vansmjensko radno vrijeme, od ponedjeljka do petka, od 8 do 16. To je priča o Zakonu o radu kojeg imamo i sasvim je jasno da je njega vrijeme pregazilo. Očekivali smo da će novi prijedlog Nacrta Zakona o radu biti puno moderniji i da će biti usklađen s postojećim trendovima na tržištu rada, alit o sad baš i ne vidimo”, rekao je Seifert.

Što se tiče rada na daljinu, napominje Brnardić, veliki je problem s konceptom radnog vremena.

“Mi znamo da trenutno ima jedan veliki broj ljudi koji rade na izdvojenom mjestu rada. Potrebno je da radnik može zatražiti ponovni povratak u ured. Mi inizistiramo na tome da je to ugovorni odnos. Rad od kuće svakako mora biti dobrovoljan i bitna je naknada troškova.”, kazala je Brnardić.

Opalić kaže da je ministarstvo dalo jedan nacrt prijedloga.

“Zakon o radu je najinteresniji Zakon i nisam toliki optimist da kažem da će svi skupa biti zadovoljni. Što se tiče rada na daljinu, mogu se složiti s kolegama iz HUP-a da bi se to trebalo još malo jače naglasiti”, rekao je Opalić.

Cijelu raspravu pogledajte u videu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.