Kada vidimo što se događa s dosadašnjim projektima obnove pruga, kojom brzinom i uz koje probleme se oni izvode, “desetljeće željeznica”, moglo bi se pretvoriti u stoljeće, a umjesto novca koji nam Europska unija želi pokloniti, teret financiranja mogao bi pasti na državnim proračun, odnosno hrvatske građane. Za ovakvo stanje nitko neće odgovarati.
Zbog kašnjenja radova na pruzi od Dugog Sela do Križevaca – sada je sasvim izvjesno – Hrvatska će izgubiti najmanje 40 milijuna eura iz EU fondova. Projekt rekonstrukcije i dogradnje te pruge, koja se financirala iz EU fondova trebao je biti završen još 2020. godine.
Nakon toga, rok za izgradnju produljen do sredine 2023. godine. S obzirom da radovi ni u tom, produljenom roku nisu ni blizu kraja, dio tereta financiranja past će na hrvatske porezne obveznike, a za tu štetu, po običaju, nitko se ne smatra odgovornim.
Pred nama je, kako ministar prometa Oleg Butković kaže “desetljeće željeznica”. Hrvatska ima vrlo zapuštenu željezničku infrastrukturu, zbog čega je taj oblik prometa, pogotovo za putnike, postao vrlo neatraktivan.
Vlakovu su zbog zapuštene infrastrukture spori i netočni. Između gradova udaljenih nekoliko stotina kilometara putuje se pola dana. Umjesto da željeznica bude najkomotniji i najbrži oblik prijevoza, svi koji žele negdje stići na vrijeme i u razumnom roku, zaobilaze je u širokom luku.
Ako će se raditi ovim tempom, desetljeće željeznica pretvorit će se u stoljeće
U posljednjih 10 godina, otkako je Hrvatska članica EU, otvorila se prilika za obnovu infrastrukture kroz korištenje EU fondova. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je ukupno vrijedan 6 milijardi eura otvorile su se dodatne mogućnosti financiranja projekata europskim novcem, pa i Strategija razvoja željezničkog prometa do 2032. godine, predviđa velika ulaganja u željezničku infrastrukturu.
No, kada vidimo što se događa s dosadašnjim projektima, kojom brzinom i uz koje probleme se oni izvode, “desetljeće željeznica”, moglo bi se pretvoriti u stoljeće, a umjesto novca koji nam Europska unija želi pokloniti, teret financiranja mogao bi pasti na državnim proračun, odnosno hrvatske građane.
Nitko se ne smatra odgovornim za kašnjenje radova i gubitak novca
Upitali smo HŽ Infrastrukturu koga smatraju odgovornim za kašnjenja u završetku pruge do Križevaca, kada bi ona napokon trebala biti završena i je li itko unutar kompanije smijenjen ili penaliziran zbog problema s tim projektom. Na posljednje pitanje, o smjeni, naravno, nismo dobili odgovor jer je, vrlo vjerojatno, negativan.
Odgovorili su nam da se radovi u posljednje dvije i pol godine, odvijaju usporednom dinamikom i to zbog financijskih problema Konzorcija koji ih izvodi. Između ostalog i zbog predstečaja DIV Grupe.
Kažu i da je projekt doživio određene izmjene, također zbog financijskih problema izvođača radova i podizvođača, a spominju kao problem koji je zakočio radove spominju čak i pandemiju koronavirusa, rat u Ukrajini i poskupljenje građevinskog materijala i energenata. Podsjetimo da je projekt prvotno trebao biti završen još 2020. godina.
Na čelu HŽ Infrastrukture gotovo cijelo vrijeme izgradnje pruge nalazi se Ivan Kršić. Sredinom 2016. prvo postaje član, a 2017. i predsjednik uprave. Do dolaska u HŽ Infrastrukturu Kršić je bio predsjednik uprave Hidroelektre niskogradnje, koja je – zanimljivo – bila jedan od podizvođača radova, na samom početku gradnje.
Hidroelektra je završila u bankrotu, pa je i zbog toga bilo kašnjenja radova. Davno prije pandemije, Ukrajine i poskupljenja građevinskog materijala. Usprkos tome što u pet godina nije uspio dovršiti projekt, Kršiću je u travnju prošle godine dobio novi, četverogodišnji mandat.
Jedna od zabavnijih informacija, koju je otkrio poslovni tjednik Lider jest da je HŽ infrastruktura u travnju prošle godine nagradila voditelja tog projekta s 15 tisuća kuna i to “zbog iznimnog doprinosa u njegovoj realizaciji”.
Trenutno je gotovo 75 posto radova, a dovršetak pruge očekuje se 2025. godine
O odgovornosti za kašnjenje izgradnje pruge upitali smo i Ministarstvo prometa. Aktualni ministar Oleg Butković na toj je poziciji od 2016. godine, pa je sasvim sigurno upoznat sa svime što se događalo. No ni Ministarstvo, kako proizlazi iz njihovog odgovora, ne smatra odgovornim nikoga iz HŽ Infrastrukture, već kašnjenje pripisuju okolnostima koje nije bilo moguće predvidjeti – financijskim problemima izvođača, rastu cijena građevinskog materijala i energenata itd.
Trenutno je dovršeno oko 75 posto radova na pruzi, a potpuni završetak planiran je na ljeto 2025. godine.
“Sukladno europskoj Uredbi i Smjernicama o zaključenju operativnih programa troškovi nastali do kraja perioda prihvatljivosti koji istječe 31.12.2023. se mogu sufinancirati kroz važeći Ugovor iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, nakon čega će se nastavak projekta financirati iz drugih izvora”, stoji u odgovoru Ministarstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare