Pokušaj Rusije da iskoristi svoj ogroman izvoz energije protiv Europe ne ide po planu. Moskva je, želeći se osvetiti Zapadu za sankcije, drastično srezala opskrbu Europe plinom, ali regija je ipak uspjela napraviti dovoljne zalihe za predstojeću zimu.
To je bio nevjerojatan poduhvat: samo osam mjeseci nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojim trupama da uđu u Ukrajinu, Europa se polako rješava ovisnosti o najvećem izvoru energije – Rusiji. Smanjila je uvoz nafte želeći umanjiti sposobnost Moskve da financira svoj rat, a Rusija je ugasila svoje plinovode.
Ruski udio europskog uvoza prirodnog plina strmoglavio se sa 36 posto prošlog listopada na tek 9 posto godinu dana kasnije, pokazuju podaci iz istraživačke tvrtke Wood Mackenzie. Uvoz ruske sirove nafte u EU pao je za 33 posto prije zabrane koja će stupiti na snagu u prosincu, navodi Međunarodna agencija za energiju, piše CNN Business.
VEZANE VIJESTI
Europa je debelo na putu da postigne svoj cilj: prekid ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do 2027. Povećava se uvoz iz Norveške i Alžira, a ukapljeni prirodni plin dolazi iz SAD-a.
Skladišta plina 91 posto su puna, kaže Gas Infrastructure Europe, što je mnogo više od cilja od 80 posto koji su europski dužnosnici postavili za studeni.
“Putin neće uspjeti u svom pokušaju da destabilizira osnovni ekonomski poredak, jednako kao što neće uspjeti na svojim frontama u Ukrajini,” izjavio je u srijedu njemački ministar ekonomije, Robert Habeck, na press konferenciji u Berlinu.
Ipak, ovaj uspjeh ostavio je traga na ekonomiji: žurba da se pronađu alternativni izvori energije potaknula je astronomski rast cijena. Europske referentne točke za cijene plina oštro su pale od vrhunca krajem kolovoza, ali svejedno su 265 posto više nego lani, što stvara ogroman pritisak na kućanstva i biznise, a vlade tjera da financiraju divovske potpore.
Njemačka, europski div proizvodnje, očekuje pad ekonomije od 0.4 posto sljedeće godine.
“Ovisnost u fizičkom smislu nestat će sljedeće godine,” kaže Georg Zadchmann, viši partner u Bruegelu, think-tanku iz Bruxellessa, za CNN Business.
Ipak, “razumne cijene u Europi ne očekuju se prije druge polovice ovog desetljeća,” dodaje.
“Ovo je samo početak”
Čak i sa gotovo potpuno punim skladištima, energetska sigurnost regije ostaje nestabilna, a nije isključeno da će u sljedećim mjesecima doći do nestanka struje i ograničenja potrošnje plina u slučaju novih šokova u opskrbi ili iznimno hladne zime.
Skladišta jesu 90 posto puna, ali EU će se vjerojatno suočiti s poremećajima u opskrbi početkom sljedeće godine ako Rusija odluči prekinuti preostalu dostavu od ovog mjeseca, kažu podaci Međunarodne energetske agencije.
Alexei Miller, izvršni direktor ruskog energetskog diva Gazproma, u srijedu je izjavio da “ne postoje garancije” da će Europa preživjeti zimu sa trenutnim rezervama. Rekao je da će njemačke zalihe pokriti tek 10 tjedana potražnje.
Obnavljanje zaliha sljedeće godine već čeka Europu, kao sljedeći veliki izazov.
Međunarodni monetarni fond u utorak je upozorio da europska energetska kriza nije “prijelazni šok” i, dok će ova zima vjerojatno biti izazovna, “veliki su izgledi da će zima 2023. biti još i gora.”
Tomas Marzec-Manser, šef analitike za plin pri ICIS-u (Independent Commodity Intelligence Services), za CNN Business je izjavio da bi zalihe već do kraja ožujka mogle biti “iznimno niske” ako u sljedećih nekoliko tjedan dana naglo padne temperatura.
Čak i ako zemlje članice uspiju srezati potrošnju za 15 posto u sljedećih pet mjeseci, što je meta koju je Europska komisija postavila u srpnju, obnova rezervi sljedećeg ljeta, s ograničenim pristupom jeftinom ruskom plinu, bit će veći izazov nego ove godine, kaže Marzec-Manser.
“Ovo je tek početak,” dodao je.
Kako je uvoz iz Rusije pao, Europa se odlučila na LNG za zamjenu. Skupa su EU i Velika Britanija uvezle gotovo 68 posto više ukapljenog prirodnog plina od izvora koji nisu Rusija između ožujka i rujna ove godine, u usporedbi s istim periodom lani, pokazuju podaci ICIS-a.
Ipak, globalna konkurencija za LNG već je vrlo oštra, a mogla bi postati i još jača ako – kao što se očekuje – kineska ekonomija počne brže rasti sljedeće godine.
“Povratak kineske potražnje za LNG-om mogao bi izazvati probleme za sposobnost Europe da sljedeće godine privuče opskrbu,” kaže Sindre Knutsson, viši podpredsjednik za plin i LNG u istraživačkoj tvrtci Rystad Energy.
Opskrba naftom također bi mogla biti teška, iako se očekuje da će rast globalne potražnje usporiti sljedeće godine. OPEC i njeni saveznici prošli mjesec su izjavili da će srezati proizvodnju nafte za 2 milijuna barela dnevno, počevši od studenog.
Florian Thaler, izvršni direktor tvrtke OilX, za CNN Business govori da bi u prošlosti, kada bi se globalne cijene nafte kao danas približile 100 dolara, SAD maksimizirao proizvodnju. To trenutno nije slučaj, kaže on.
Neodrživo
Europske vlade već su se obvezale rezervirati najmanje 553 milijarde eura za pomoć kućanstvima i biznisima u borbi s bolnim porastom cijena energenata, kao i drugih životnih troškova, kaže Bruegelova analiza. Najbogatija zemlja bloka, Njemačka, spremna je posuditi do 200 milijardi eura da bi spustila cijene plina.
Ali takvi programi potpore nisu održivi ako veleprodajne cijene ostanu visoke.
VEZANE VIJESTI
“Vlade moraju raditi zamišljajući najgori scenarij, a taj je da će cijene energenata ostati na konzistentno višim razinama nego prije ove krize u sljedećih 2 do 4 godine,” kaže Giovanni Sharavatti, istraživač i analitičar u Bruegelu.
Europske terminske cijene plina sada su otprilike osam puta veće nego referentne cijene u SAD-u, kažu iz Bruegela. Sgaravatti kaže da se očekuje kako će se europske cijene stabilizirati na razinama 2.5 puta većima od američkih 2026. godine.
“Usvajanje politika koje sprječavaju prelijevanje visokih cijena nan korisnike skupo je kockanje koje je osuđeno na propast ako veleprodajne cijene energenata ostanu visoke u budućnosti,” upozorava.
Obnovljiva energija “na čekanju”
Očajnička žurba Europe da nađe alternativu ruskim energentima također je ostavila posljedice po okoliš, iako je blok požurio svoje planove da se dugoročno riješi fosilnih goriva u cjelini.
Carlos Torres Diaz iz Rystad Energyja, rekao je za CNN Business da je europska energetska tranzicija “stavljena na čekanje” budući da je prioritet za EU sada energetska sigurnost.
Strahovi od raširenih nestašica energenata natjerali su neke zemlje da se vrate starim elektranama na ugljen, najveći onečišćivač od svih fosilnih goriva. Energija dobivena iz ugljena porasla je gotovo 15 posto između ožujka i rujna ove godine u usporedbi s prošlom, pokazuju podaci ICIS-a.
Ipak, energetska kriza donijela je i veći fokus u uniji. U svibnju, Europska komisija predstavila je svoj 210 milijardi eura težak plan REPowerEU, kojim se želi odmaknuti od uvoza iz Rusije. Predsjednica komisije, Ursula von der Leyen, izjavila je da će taj plan “dati veliko ubrzanje” europskoj tranziciji na obnovljive izvore energije.
Cilj Europske unije sada je postići da 45 posto, u odnosu na prethodnih 40, potrošnje energije u bloku dolazi iz obnovljivih izvora energije do kraja desetljeća.
“Ti izvori energije također će pomoći umanjiti ovisnost o uvozu energenata,” dodao je Torres Diaz.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!