Nepogode ‘biblijskih razmjera’: Ovo bi mogla biti izuzetno loša godina za hrvatsku poljoprivredu

Ekonomija 14. ruj 202321:22 0 komentara
Tim Vengust/F.A.Bobo/F.A. BOBO/ilustracija

Prema podacima koje je početkom mjeseca objavio Državni zavod za statistiku (DZS), ove godine možemo očekivati manju proizvodnju pšenice, ječma, uljane repice i zobi. Hoće li to smanjenje dovesti do poskupljenja ovih žitarica, a posljedično i do poskupljenja proizvoda koji se rade od njih, poput primjerice kruha, upitali smo Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) i Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK).

Kako nam je kazao Miroslav Kuskunović iz HPK-a, i Hrvatska se, kao i brojne druge zemlje suočila s ekstremnim vremenskim uvjetima, što se odrazilo i na određene kulture.

“Otkupne cijene žitarica (pšenice, ječma i kukuruza) su ove godine niže od rekordno visokih koje su bile zabilježene prošle godine. Pad cijena žitarica bio je izraženiji ranije ove godine te su se stabilizirale krajem lipnja”, naveo je Kuskunović.

“S obzirom na vremenske nepogode ‘biblijskih razmjera’ koje smo imali tijekom ljeta, upitno je kakve ćemo imati rezultate u proizvodnji kukuruza i svih drugih uljarica čija žetva uskoro kreće. Za sada nema procjena, ali sudeći po ovim prvim procjenama za rane usjeve ovo bi mogla biti jedna izuzetno loša godina za hrvatsku poljoprivredu”, istaknuo je on.

No, nisu samo vremenske neprilike naštetile Hrvatskoj, navodi Kuskunović: “Uz pad svih drugih proizvodnji, u voćarstvu, povrtlarstvu, pa stočarstvu, odnosno svinjogojstvu zbog pojave afričke svinjske kuge i tko zna kojih još poremećaja kod drugih proizvodnji, konačni rezultat hrvatskog agrara ove bi godine mogao biti tragičan.”

Hoćemo li uništiti i ratarstvo?

Kuskunović također ističe da su stručnjaci često isticali da je ratarstvo jedina grana poljoprivredne proizvodnje u kojoj smo samodostatni. No, ovakva godina pokazuje da i na tom polju ima dosta toga što ne štima.

“Svaki mali poremećaj na tržištu ili vremenske nepogode negativno utječu na ovu proizvodnju, što je samo dokaz da se ozbiljno moramo zapitati kakvu ćemo poljoprivredu graditi u budućnosti”, kazao je Kuskunović i dodao:

“Kao što je objavila statistika, pad proizvodnje uljane repice ove je godine u odnosu na prošlu bio gotovo 25 posto, pa se postavlja pitanje kako ćemo ga zaustaviti u godinama pred nama i hoćemo li, nakon što smo uništili voćarstvo, stočarstvo i proizvodnju povrća, sada u novom ZPP uništiti i ono najbolje što imamo – hrvatsko ratarstvo.”

Što se tiče cijene pšenice, iz HPK-a navode da hrvatski ratari strahuju da bi dio ukrajinske pšenice koja će se izvoziti preko hrvatskih luka mogao završiti na domaćem tržištu i napraviti dodatni poremećaj.

“Kao konačan rezultat, moglo bi dogoditi da ove jeseni poljoprivrednici masovno krenu odustajati od sadnje pšenice, a to bi posljedično moglo dovesti do još većeg pada proizvodnje jedne od rijetkih kultura u poljoprivredi koju proizvodimo više nego što nam je potrebno”, navode iz HPK-a.

Zašto ne pada cijena kruha?

No, što je s cijenama proizvoda koji se rade od žitarica? Čini se da ne možemo očekivati njihov pad.

“Za sada nema naznaka da bi moglo doći do pada cijena kruha i pekarskih proizvoda iako cijene žitarica padaju. Država bi za početak mogla pronaći način da vidi kako se formiraju cijene i tko na njima najviše zarađuje. Jer ako je cijena pšenice pala, logično bi bilo da se smanje i cijene kruha, a one su nikada veće”, poručio je Kuskunović.

Dubravka Petric/PIXSELL/ilustracija

Iz HGK su nam priopćili da na “formiranje maloprodajnih cijena pekarskih proizvoda utječu različiti faktori, od cijena sirovine, energenta, troškova radne snage i ostalih inputa u primarnoj proizvodnji, preradi, prijevozu i trgovini”.

“Cijene hrane na nacionalnom tržištu ovise o sveukupnoj pogođenosti europskog proizvodnog tržišta utjecajima vremenskih nepogoda, klimatskih promjena kao i promjenama cijena energenata, utjecaju ruske agresije na Ukrajinu na opću opskrbu te kretanjima na tržištima.

Kada je riječ o rastu cijena općenito, kao i uvijek do sada, Vlada RH će pomoći hrvatskim građanima kako bi im omogućila da održe ekonomski i socijalni standard, a u tom svjetlu je Vlada u protekle tri godine donijela više paketa pomoći građanima i gospodarstvu ukupno vrijednih 6,8 milijardi eura. Dodatno, novi će paket mjera biti predstavljen na današnjoj sjednici Vlade”, kazali su nam iz Ministarstva poljoprivrede.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!