Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna

Ekonomija 23. ruj 202108:56 0 komentara
Unsplash/Ilustracija

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je od 2004. do 2020. stalno rasla u gotovo svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih, no u 2020. je zbog pandemije došlo do pada i poduzetnici su u toj djelatnosti iskazali ukupni neto gubitak od 3,4 milijarde kuna.

Pokazuje to uz ostalo Finina analiza rezultata poslovanja poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – presjek 2004.-2009.-2014.-2020. godine, u kojoj se za svaku od tih godina iznose podaci o broju poduzetnika i zaposlenih, ukupnim prihodima i rashodima, dobitima i gubicima, izvozu itd.

Najviše poduzetnika u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane bilo je u 2020., nešto više od 13 tisuća, s time da im se brojnost povećavala od 2004., kada ih je bilo najmanje, oko tri tisuće.

Više poduzetnika značilo je i više zaposlenih, čiji je broj rastao svake promatrane godine, odnosno sa oko 36 tisuća u 2004., na više od 65 tisuća u 2020. godini.

Ukupni prihodi rasli, ali svake godine konsolidirani financijski rezultat – gubitak

Najviši ukupni prihodi poduzetnika u toj djelatnosti (skraćeno turizma i ugostiteljstva) prema analizi Fine su među promatranim godinama (ili svakih pet) bili u 2014., kada su iznosili 19,1 milijardu kuna, što je bilo i 9,1 milijardu kuna više nego su uprihodili u 2004. godini.

Ti su prihodi s obzirom na rekordne rezultate turizma u 2019. zasigurno porasli dodatno u 2019., za što u analizi nema podatka, ali ima za 2020. u kojoj su zbog pandemije bili manji i od oni iz 2014. te iznosili 17,6 milijardi kuna.

Uz prihode rasli su i ukupni rashodi, koji su za svaku promatranu godinu bili nešto iznad ukupnih prihoda – za 2004. su iznosili 10,2 milijarde kuna, za 2009. oko 13,8 milijardi kuna, za 2014. 19,3 milijarde, a za 2020. 21,3 milijardu kuna.

To je svake godine značio i negativni (ukupni) konsolidirani financijski rezultat ili gubitak djelatnosti, koji se sa 298,3 milijuna kuna iz 2004., u 2009. povećao na 989 milijuna kuna (što je bila i globalno ekonomski kriza godina, pa i za turizam), ali je u 2014., kada su ostvareni i najveći ukupni prihodi, gubitak ‘pao’ na samo 493,9 milijuna kuna. U 2020. gubitak je najveći, 3,4 milijarde kuna, zbog negativnog utjecaja pandemije na putovanja i povezane sektore.

Investicije u imovinu stabilno uz porast broja zaposlenih i plaća

Investicije u toj djelatnosti u novu dugotrajnu imovinu u svakoj su promatranoj godini bile stabilne, nešto iznad dvije milijarde kuna po godini, pa i u pandemijskoj 2020., kada su iznosile 2,08 milijardi kuna. Najviše se investiralo, 2,7 milijarde kuna, opet u 2014., dok je to u 2009. i 2004. bilo po oko 2,3 milijarde kuna.

Investiralo se i u novo zapošljavanje, pa se, po Fininoj analizi, brojka od 36 tisuća zaposlenih kod poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu u 2004. povećala na 43,5 tisuća u 2009., pa na 54 tisuće u 2014. U 2020. broj zaposlenih se povećao na više od 65 tisuća, što je, kako navode Finini analitičari, 81,3 posto više zaposlenih u odnosu na 2004. godinu.

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom su također rasle – 2004. ta je plaća iznosila 3.281 kunu, u 2009. je prvi puta prešla 4.000 kuna, na 4.057 kuna, da bi u 2014. porasla na 4.297 kuna, a u 2020. na 4.657 kuna.

Iako je ta plaća u 2020. bila za 42 posto veća u odnosu na plaću obračunatu u 2004., ipak je, kako navode iz Fine, bila za 22 posto manja nego prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika RH (koja je bila 5.971 kuna).

Na prvih pet mjesta iste tvrtke

Kada su u pitanju zaposleni, prihodi, investicije, plaće, novo zapošljavanje i drugo, analiza Fine pokazuje da se u svakoj od četiri promatrane godine na prvih, pa i deset mjesta najjačih nalaze iste turističko-hotelske-ugostiteljske tvrtke, među kojima su po zapošljavanju i drugom na prva tri mjesta stalno Valamar Riviera iz Poreča, Maistra iz Rovinja i Plava laguna/Istraturist iz Poreč/Umag (koje su primjerice 20024. djelovale zasebno, a u 2020. objedinjeno, a takvih je još u analizi na prvih deset mjesta).

Te tri kompanije su i najveće u hrvatskom turizmu, pa su se u četiri promatrane godine izmjenjivale na prvim mjestima po prihodima i drugim parametrima, a među njima, na prva tri odnosno u prvih pet i deset mjesta za svaku godinu se nalaze i Globalna hrana, Arena Hospitality grupa/Arenaturist, Liburnia Riviera Hoteli (LRH), lošinjska Jadranka, Pleter usluge, Jadranski luksuzni hoteli (JLH) itd.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!