Kombinacija očekivanog rasta BDP-a od tri posto u ovoj godini i prosječne inflacije od čak 7,8 posto podigla je Vladina očekivanja od poreznih prihoda na 91,1 milijardu kuna. Vlada je svoje procjene s kraja prošle godine, kad su u pitanju ukupni porezni prihodi, korigirala za 3,2 milijarde kuna, a najveći dio tog iznosa otpada na povećanje prihoda od PDV-a.
Nova procjena kaže da će prihodi od tog najizdašnijeg poreza biti 62,6 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna u odnosu na izvorni plan. Ta stavka iz rebalansa proračuna najbolje govori kako će inflacija utjecati na novčanike građana, ali i na proračunske prihode, jer je Vlada niže procjene imala u trenutku kad je očekivala veći rast gospodarstva za ovu godinu i kad nije planirala smanjenje PDV-a na energente i hranu te kad nije znala da će donijeti tu mjeru koja znači 2,1 milijardu kuna manje prihode od PDV-a.
PROČITAJTE JOŠ
“Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom kretanju osobne potrošnje, turističke aktivnosti, ali i rashoda opće države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi”, navodi Vlada u obrazloženju proračuna, te i ona napominje da je u te projekcije uključila očekivane učinke provedenih poreznih izmjena, odnosno snižavanja stopa PDV-a, piše Novi list.
Dakle, da nije bilo smanjenja PDV-a država bi, uz stopu rasta manju za gotovo trećinu, ostvarila četiri milijarde kuna veće prihode od PDV-a nego što je Vlada planirala u studenome prošle godine, kada je sve govorilo da će 2022. godina značiti nastavak dobrih trendova nakon što su anulirani negativni učinci pandemije. Rast cijena energenata i hrane te rat u Ukrajini smanjili su gospodarska očekivanja, ali ne i proračunske prihode koji, barem kad je u pitanju PDV, rastu velikim dijelom na krilima inflacije.
Istovremeno s rebalansom proračuna, na Vladi je u četvrtak usvojeno i izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu iz njega je vidljivo da su lani ukupni porezni prihodi bili 83,6 milijardi kuna, što znači da država u ovoj godini očekuje 7,5 milijardi kuna više. Od PDV-a će, uz smanjenje stope na većinu prehrambenih proizvoda i na energente, prihod biti četiri i pol milijarde kuna veći nego lani.
Isti dokument otkriva i koliko je lani dvoznamenkasti rast gospodarstva i brzi oporavak nakon zatvaranja gospodarstva u pandemiju utjecao na porezne prihode, posebice na PDV. Ukupni su prihodi od tog najvažnijeg poreza u 2020. godini bili čak deset i pol milijardi kuna manji nego lani, a očekivanja od PDV-a su u ovoj godini veći prihodi za gotovo 15 i pol milijardi u odnosu na 2020. godinu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare