Direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Perko, gostovala je u Studiju uživo N1 televizije. Komentirala je uvođenje eura, poskupljenja nakon uvođenja eura, promjene kamate na kredite te financiranje samooobnove na potresom pogođenim područjima.
Na pitanje jesmo li, što se banaka tiče, već zaboravili kunu, Perko kaže da su banke obavile veći dio posla oko same konverzije. Dodaje da će banke obavljati konverziju do kraja 2023. godine, a da će nakon toga konverziju obavljati Hrvatska narodna banka.
“S obzirom na veličinu tog zadatka, statistički gledano, mogućnost za nekakvo komplicikaciju bila je velika, ali sve se odigralo prema planu”, kaže Perko.
Rekla je da je mislila da će biti kritičnih trenutaka, ali da je ipak sve prošlo u redu. Građanima je poslala poruku da cijelu godinu mogu konvertirati kune u eure i da naknade za konverziju neće biti te da ne moraju čekati u redovima. Također, napomenula je da će banke konverziju raditi bez naknade, bez obzira o kojem se broju kovanica i novčanica radi, a koju su najavile Hrvatska pošta i Fina.
Istaknula je da se u opticaju još uvijek nalazi 13 do 14 milijardi kuna, a da su banke do sad konvertirale otprilike 7 milijardi. Također, naglasila je da ima dovoljno eura na tržištu, ali i to da HNB cijelo vrijeme prati situaciju kako ne bi došlo do nestašice kovanica ili novčanica eura.
Kaže da je ovaj period privikavanja, kojeg smo imali u trajanju od dva tjedna od uvođenja eura, bio dobra stvar, iako, naglašava, da je čula dosta žalbi i savjeta da on nije bio potreban i da je država samo trebala “presjeći”. “Da smo presjekli vjerojatno bi rekli, zašto nismo imali period prilagodbe”, kaže Perko i dodaje da će uvijek biti nezadovoljnih.
Kaže da što se samih banaka tiče da su same podnijele trošak konverzije u iznosu od 100 milijuna eura. Dodaje da je dobro što više neće biti naknada za mjenjačke poslove jer svi građani imaju račune u eurima. “Oni koji su imali multivalutni račun na kojem su imali primanja ili štednju u eurima, a sad smatraju da im taj račun ne treba, bez troška ga u sljedećih 60 dana mogu zatvoriti”, kaže Perko ili ga ostaviti otvorenim kao štedni račun.
“ESB najavila dizanje kamatnih stopa”
Na pitanje kako će na kamatne stope kredita utjecati povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke, Perko kaže kako je u 2022. godini, ESB četiri puta dizala kamatne stope i da je najavila da će dizati kamatnu stopu dok se ne zauzda inflacija.
“Koliko će to dugo trajati ne možemo znati, jer to ovisi o tome kako će se inflacija kretati”, kaže Perko i dodaje: “Što se tiče kamatnih stopa, kod nas su kamatne stope rasle sporije nego u drugim zemljama eurozone, odnosno u zemljama članicama EU koje nisu članice eurozone. Neminovno je da ako ESB nastavi s povećanjem kamatnih stopa da će se i kod nas povećavati, a u kolikom opsegu, to je zaista teško predvidjeti”, kaže Perko.
Rekla je i da će se svi novoodobreni krediti od 1. siječnja vezati uz Euroibor. “U ukupnom portfellju kredita, 38 posto kredita je s promjenjivom kamatnom stopom. 62 posto kredita imaju fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopom i na njih ovaj rast kamatnih stopa neće utjecati. Od ovih 38 posto kredita koje su ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom, gotovo dvije trećine kredita koje imaju kamate vezane uz nacionalnu referentnu stopu”.
Kaže kako se krediti s fiksnom kamatnom stopom povećavaju. “Građani su svjesni rasta kamatnih stopa, pa konvertiraju kredite s kombiniranim kamatama, kod kojih u jednom razdoblju imaju fiksnu kamatnu stopa, a u drugom promjenjivu”, kaže Perko.
“Postoje prognoze blagog rasta gospodarstva”
Dodaje da su makroekonmisti banaka procijenili da će stopa rasta u Hrvatskoj biti na razini 1,3 posto, a što se inflacije tiče u 2023. godini na 6.9 posto. “Idemo u smjeru pada inflacije, što je dobro”, rekla je Perko koja podsjeća da je prognoza makroekonomista banaka bila da će inflacija u Hrvatskoj biti 2022. 10,7 posto, a u 2023. 6,9%.
Rekla je kako će sa smanjivanjem inflacije doći i do smanjivanja rasta kreditnih kamata.
Puno puta smo čuli mnoge analitičare, bankarskog sektora kako bi u 2023. godini mogla dogoditi recesija.
“Teško je prognozirati. Postoje prognoze blagog rasta gospodarstva pa idemo biti optimistični da će se tako i ostvariti”, kaže Perko.
O kreditiranju samoobnove kaže kako se načelno razgovaralo s resornim ministarstvom. Perko naglašava da su načelno razgovarali da bi se vidjelo jesu li neki modeli kreditiranja izvedivi. “Vrag je u detaljima. Želimo vidjeti kakve su ideje i kako banke mogu pridonijeti, što banke mogu napraviti da pomognu građanima pri samoobnovi”, kaže Perko.
Dodaje i da interes pridonijeti svemu što država radi da se samoobnova ubrza. Kaže kako HBOR može odigrati u obnovi javnih objekata, ali da se u pogledu samoobnove, fizičke osobe, morat će se obratiti poslovnim bankama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!