Davno je bilo pa mnogi više i ne pamte trenutak kada je kilogram kruha ("Veliki bijeli, molim.") obnoć u tranziciji izgubio 200 grama postavši "kilom kruha" od 800 grama. Na sličan je način i tabla čokolade od 100 grama najprije mađioničarski pala na 90, pa na danas standardnih 80 grama.
Pravi mađioničarski trik proizvođača bio je u tome što su svi ti deseci grama i mililitara neprimjetno nestajali.
Za štrucu “velikog bijelog” još dugo se govorilo “kilogram kruha” iako je težio 800 pa i 750 grama, a čokoladice su ostale istih dimenzija u dužini i širini, jedino su gubile na visini, odnosno debljini, bivajući sve tanjima.
Nemali je i broj pekarnica u kojima se danas burek s mesom ili sirom kupuje po istoj ili višoj cijeni nego prije nekoliko mjeseci, a već se pod prstima osjeti da je tanji nego prije.
“Odličan burek, ali fali mu par kora”
“Godinama kupujem burek tu u jednoj kvartovskoj pekari. Odličan je, ne bih ga inače jeo sve te godine. Al’ u zadnje vrijeme primjećujem da mu fali par kora, a s njima i mesa ili sira. A poskupio je s dva na dva i pol eura! Pitam prodavačicu zašto je tako, a ona kaže da ne zna, da ne peče ona burek nego samo prodaje”, požalio nam se nedavno Zagrepčanin Matija s Trešnjevke.
Fenomen ima i stručni naziv – šrinkflacija – preuzet iz engleskog jezika koji ga je skovao od riječi “shrink” (skupljanje, smanjivanje) i svima poznate “inflacije”. Njime se opisuje nepoštena praksa onih proizvođača i trgovaca koji smanjuju veličinu ili količinu nekog artikla ne smanjujući ili tek neznatno smanjujući njegovu ambalažu, a istodobno zadržavajući (ili čak dižući) cijenu koju je taj artikl imao dok je bio veće mase ili zapremnine.
Nepoštena praksa, ali ne i nelegalna
Takva praksa je nepoštena jer cilja na lakovjernost i neinformiranost kupaca, ali nije nezakonita. Sve dok na pakiranju proizvoda piše kolika mu je težina ili zapremnina – a na svima piše – legalno je. Druga je stvar što su težine i zapremnine u pravilu otisnute na poleđinama proizvoda, često sitnim brojkama, na koje mnogi kupci ne obraćaju pažnju.
“Sjećam se kada se prije 15 ili više godina pojavila prva mliječna čokolada koja nije bila od 100, nego od 90 grama. Sada su većinom od 80 grama, a našla sam neke i od 70 grama. Ljudi to nisu kužili jer je ambalaža ostala jednaka, samo je čokolada bila tanja. Danas je to uzelo maha. Tako sada i većina tjestenine u trgovinama nije više od 500, nego od 400 grama, ali u ambalaži koja je iste veličine kao prije”, govori nam Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP).
Smanji se gramaža, ne i ambalaža
Nedavno smo, želeći na najbanalniji način detektirati inflaciju zavirili u kataloge nekih domaćih tragovačkih lanaca prije pet godina te usporedili tadašnje cijene 15 artikala s današnjima. Od tih 15 artikala čak četiri danas imaju manju gramažu i višu cijenu. Mimo njih, uočili smo još desetak artikala kojima se smanjila gramaža, ali ne i ambalaža.
Predsjednica HUZP-a kaže da se toj udruzi inače javlja jako puno potrošača s raznim primjedbama, ali da je malo pritužbi na primjere šrinkflacije. S druge strane, spominje primjer iz Austrije gdje je tamošnji savez potrošača tužio Manner, čuvenog austrijskog proizvođača keksa i čokolade, jer su svojim popularnim napolitankama smanjili masu zadržavši iste dimenzije njihovog pakiranja.
“Sve piše na proizvodima, ali većina to ne čita”
“Tamošnji je sud donio odluku da je to zavaravanje potrošača i da se, ako to više nije 500 nego 300 grama napolitanki, ambalaža mora smanjiti. Kod nas zasad nije bilo takvih tužbi, ali ne vjerujem da bi puno i vrijedilo dizati ih uz sudove kakve imamo”, smatra Knežević.
Osim na šrinkflaciju, ona upozorava i na srodni fenomen – skimpflaciju, odnosno smanjenje kvalitete proizvoda uz zadržavanje iste cijene.
“Primjerice, manje je kakaa, oraha, badema ili lješnjaka u čokoladi, a cijena je ista ili veća. Sve to piše na proizvodima, doduše malim slovima, ali većina kupaca na to ne obraća pažnju”, napominje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare