![kupci u trgovini ispred hladnjaka s mliječnim proizvodima](https://n1info.hr/wp-content/uploads/2024/10/10/1728570346-PXL_080903_456-750x507.jpg)
Davno je bilo pa mnogi više i ne pamte trenutak kada je kilogram kruha ("Veliki bijeli, molim.") obnoć u tranziciji izgubio 200 grama postavši "kilom kruha" od 800 grama. Na sličan je način i tabla čokolade od 100 grama najprije mađioničarski pala na 90, pa na danas standardnih 80 grama.
Pravi mađioničarski trik proizvođača bio je u tome što su svi ti deseci grama i mililitara neprimjetno nestajali.
Za štrucu “velikog bijelog” još dugo se govorilo “kilogram kruha” iako je težio 800 pa i 750 grama, a čokoladice su ostale istih dimenzija u dužini i širini, jedino su gubile na visini, odnosno debljini, bivajući sve tanjima.
Nemali je i broj pekarnica u kojima se danas burek s mesom ili sirom kupuje po istoj ili višoj cijeni nego prije nekoliko mjeseci, a već se pod prstima osjeti da je tanji nego prije.
“Odličan burek, ali fali mu par kora”
“Godinama kupujem burek tu u jednoj kvartovskoj pekari. Odličan je, ne bih ga inače jeo sve te godine. Al’ u zadnje vrijeme primjećujem da mu fali par kora, a s njima i mesa ili sira. A poskupio je s dva na dva i pol eura! Pitam prodavačicu zašto je tako, a ona kaže da ne zna, da ne peče ona burek nego samo prodaje”, požalio nam se nedavno Zagrepčanin Matija s Trešnjevke.
Fenomen ima i stručni naziv – šrinkflacija – preuzet iz engleskog jezika koji ga je skovao od riječi “shrink” (skupljanje, smanjivanje) i svima poznate “inflacije”. Njime se opisuje nepoštena praksa onih proizvođača i trgovaca koji smanjuju veličinu ili količinu nekog artikla ne smanjujući ili tek neznatno smanjujući njegovu ambalažu, a istodobno zadržavajući (ili čak dižući) cijenu koju je taj artikl imao dok je bio veće mase ili zapremnine.
![](https://n1info.hr/wp-content/uploads/2024/10/10/1728571433-margo-1024x683.jpg)
Nepoštena praksa, ali ne i nelegalna
Takva praksa je nepoštena jer cilja na lakovjernost i neinformiranost kupaca, ali nije nezakonita. Sve dok na pakiranju proizvoda piše kolika mu je težina ili zapremnina – a na svima piše – legalno je. Druga je stvar što su težine i zapremnine u pravilu otisnute na poleđinama proizvoda, često sitnim brojkama, na koje mnogi kupci ne obraćaju pažnju.
![](https://n1info.hr/wp-content/uploads/2024/10/10/1728571255-carska-mjesavina-1024x576.jpg)
“Sjećam se kada se prije 15 ili više godina pojavila prva mliječna čokolada koja nije bila od 100, nego od 90 grama. Sada su većinom od 80 grama, a našla sam neke i od 70 grama. Ljudi to nisu kužili jer je ambalaža ostala jednaka, samo je čokolada bila tanja. Danas je to uzelo maha. Tako sada i većina tjestenine u trgovinama nije više od 500, nego od 400 grama, ali u ambalaži koja je iste veličine kao prije”, govori nam Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP).
Smanji se gramaža, ne i ambalaža
Nedavno smo, želeći na najbanalniji način detektirati inflaciju zavirili u kataloge nekih domaćih tragovačkih lanaca prije pet godina te usporedili tadašnje cijene 15 artikala s današnjima. Od tih 15 artikala čak četiri danas imaju manju gramažu i višu cijenu. Mimo njih, uočili smo još desetak artikala kojima se smanjila gramaža, ali ne i ambalaža.
Predsjednica HUZP-a kaže da se toj udruzi inače javlja jako puno potrošača s raznim primjedbama, ali da je malo pritužbi na primjere šrinkflacije. S druge strane, spominje primjer iz Austrije gdje je tamošnji savez potrošača tužio Manner, čuvenog austrijskog proizvođača keksa i čokolade, jer su svojim popularnim napolitankama smanjili masu zadržavši iste dimenzije njihovog pakiranja.
![](https://n1info.hr/wp-content/uploads/2024/10/10/1728571497-ornel-1024x724.jpg)
“Sve piše na proizvodima, ali većina to ne čita”
“Tamošnji je sud donio odluku da je to zavaravanje potrošača i da se, ako to više nije 500 nego 300 grama napolitanki, ambalaža mora smanjiti. Kod nas zasad nije bilo takvih tužbi, ali ne vjerujem da bi puno i vrijedilo dizati ih uz sudove kakve imamo”, smatra Knežević.
Osim na šrinkflaciju, ona upozorava i na srodni fenomen – skimpflaciju, odnosno smanjenje kvalitete proizvoda uz zadržavanje iste cijene.
“Primjerice, manje je kakaa, oraha, badema ili lješnjaka u čokoladi, a cijena je ista ili veća. Sve to piše na proizvodima, doduše malim slovima, ali većina kupaca na to ne obraća pažnju”, napominje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare