Porezni sustav u Hrvatskoj je relativno dobar, no uvijek postoji prostor za njegovo unaprjeđenje, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Stvaranje suvremenog poreznog sustava", na kojoj je upozoreno i na preveliko porezno opterećenje rada.

Na toj četvrtoj u nizu konferencija koju je u povodu 30 godina samostalnosti Hrvatske organizirala nakladnička kuća Hanza Media, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je na poreznu reformu provedenu kroz pet krugova, u kojoj je porezno rasterećenje, bez učinka neoporezivih primitaka, iznosilo više od 10 milijardi kuna.

Rekao je da će 2022. biti prva godina od 2017. u kojoj neće doći do promjena u poreznom sustavu, pa da je sada dobar trenutak kako bi se sagledalo što je dosad učinjeno i koji bi bili daljnji koraci za njegovo unaprjeđenje.

Marić je u svom izlaganju naveo što je sve dosad učinjeno u poreznoj reformi, uključujući smanjivanje poreza na dohodak i dobit, porezno rasterećenje mladih i povećanje iznosa neoporezivih primitaka za radnike.

Dvije trećine obveznika nije u “škarama” poreza na dohodak

Kada je riječ o mjeri za mlade, za njih više od 140 tisuća je od ljeta isplaćeno oko 700 milijuna kuna povrata više uplaćenog poreza na dohodak iz 2020. godine. Naime, temeljem poreznih izmjena iz četvrtog kruga porezne reforme, koje su stupile na snagu početkom prošle godine, regulirano je umanjenje obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.

Marić je apostrofirao i da svim dosad učinjenim poreznim izmjenama, dvije trećine poreznih obveznika nije “u škarama” poreza poreza na dohodak. Tako od oko 2,8 milijuna poreznih obveznika, taj porez ne plaća oko 1,88 milijuna.

Podsjetio je i da je Vlada ranije prvotno za pet tisuća kuna povećala iznos koji poslodavac može neoporezivo isplatiti radniku, a kasnije mjeru proširila primjerice i na vrtiće za djecu radnika, dopunsko osiguranje, prehranu i smještaj sezonskih radnika, a sada i za testiranje radnika na covid-19.

Tako je u 2020. registriran iznos od 7,3 milijardi kuna neoporezivih primitaka. “Poslodavac svom zaposleniku trenutno može isplatiti više od tisuću kuna neto bez da ga država išta pita, za razliku od prije kada je to iznosilo oko 200 kuna”, napomenuo je ministar financija.

Intencija paušalnih obrta dobra, no spriječiti zloupotrebe

Marić se između ostalog osvrnuo i na mogućnost paušalnog oporezivanja obrta, koje je osim financijskog, značilo i značajno administrativno rasterećenje. Rekao je da je takva vrsta obrta od 2015. dosegnula udio od čak 45 posto od ukupnog broja obveznika, no kako su u tom vremenu počeli dolaziti i određeni signali s tržišta da se ta mjera koristi i van “osnovne intencije” zbog koje je donesena, pa tako i za stvaranje nelojalne konkurencije.

Kako bi se spriječile zloupotrebe u smislu isplate prikrivenog nesamostalnog rada kroz institut paušalnog obrta lani se pristupilo i zakonskim izmjenama, a nedavno se krenulo i u provjere paušalnih obrta putem ispunjavanja upitnika, koje su poslane na četiri tisuće adresa obrtnika.

Marić je istaknuo da postojeće stimulanse za paušalne obrte, koji to doista jesu, i dalje smatra dobrim, no kako ipak treba zaustaviti pojavne oblike koje idu kontra namjere te mjere.

Tako je primjerice netko raskidao radni odnos, osnivao paušalni obrt te dalje nastavio raditi isključivo za tog istog poslodavca s kojim je radni odnos raskinuo, pojasnio je Marić, dodajući da takvi slučajevi postoje primjerice u IT industriji i kreativnim industrijama.

Tu su i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), pri čemu su pojedina izbjegavala ulazak u sustav PDV-a, a poreznim nadzorima od 2019. utvrđena je porezna obaveza od 72,5 milijuna kuna te je podneseno i devet kaznenih prijava.

Kada je riječ o porezu na promet nekretnina, on je smanjen sa četiri s tri posto, a Vlada je obećala da će ga tijekom ovog mandata u potpunosti ukinuti. “S obzirom na novonastale okolnosti, malo ćemo vidjeti što i kako napraviti jer nije dobro ipak da damo poticaj za određene spekulativne aktivnosti na tržištu nekretnina, s kojim moramo biti dosta oprezni s obzirom na to što se događa u proteklom razdoblju”, izjavio je Marić.

Podsjetio i da je porez na nekretnine bio dio prvog paketa poreznih izmjena, no da se od njega na kraju odustalo.

Linić: Zdravstveni doprinos preseliti s plaća radnika na nekretnine

Bivši ministar financija Slavko Linić ocijenio je da je trenutni porezni sustav, a uslijed smanjenja poreznog opterećenja građana i gospodarstva, zasigurno efikasniji i bolji u odnosu na onaj koji je on ostavio za sobom.

“Vječitom ranom” nazvao je preveliko opterećenje neto plaće s doprinosima na zdravstvo. Smatra da bi te doprinose trebalo smanjiti te ih preseliti na porez na nekretnine. “Tog trenutka taj dio zdravstvene zaštite financirali bi bogatiji, koji bi u tome lakše participirali no radnik sa svojom prosječnom plaćom”, izjavio je Linić.

Podsjetio je da je njegov prijedlog poreza na nekretnine išao za time da porez na nekretnine koje su u funkciji ne bude veći od komunalne naknade, koja bi se tada i ukinula. No napomenuo je i da postoje mnogi koji novac drže u nekretninama, a koje su u potpunosti van funkcije, pa bi za njih to porezno opterećenje bilo veće.

“Taj bogatiji sloj ‘diže galamu’ i bori se protiv toga, tako da je teško doprijeti do građana da shvate da bi im neto plaća bila daleko veća da se zdravstveni doprinos preseli s njihove plaće na nekretnine”, izjavio je Linić.

Upozorio je i na nadalje prevelike neporezne prihode koji opterećuju gospodarstvo, pa se tako putem primjerice trošarina na gorivo financiraju željeznice i autoceste. “To bi trebalo privatizirati i podignuti efikasnost te rasteretiti potrošače tog tereta trošarina”, ocijenio je Linić, dodatno pojasnivši da bi trebalo privatizirati samo HŽ Cargo.

Božo Prka ministar financija postao je 1994. godine, kada je i zaživjela reforma poreznog sustava u Hrvatskoj. Prka je rekao da su se tada odlučili na proces oporezivanja potrošnje jer se znalo da je Hrvatska siromašna kapitalom. “To je bio pristup koji je davao sigurnu orijentaciju procesu stvaranja kapitala. U početku, ako nemate kapitala morate ga stimulirati procesima stvaranja štednje i iniciranja investicija”, izjavio je Prka, ustvrdivši da Hrvatska ni danas nema “viška kapitala” kao neke razvijene zemlje.

Ministar financija u Vladi premijera Ivice Račana Mato Crkvenac rekao je da u to vrijeme imidž Hrvatske u inozemnim financijskim i političkim krugovima nije bio dobar. S druge strane, vlada se morala suočavati s velikim dugovima, ogromnom nelikvidnošću i državnih poduzeća, a Crkvenac je naveo i primjer brodogradnje u kojoj se godinama na plaće radnika nisu plaćali porezi i doprinosi.

Šimović: Porezni sustav relativno dobar; Furjan: Smanjivati porezno opterećenje rada

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić pojasnila je da se porezni sustav može promatrati iz aspekta raznih interesa različitih aktera. Tako bi iz perspektive predsjednice Podravke i onog što je dobro za tu kompaniju mogla imati više primjedbi na porezni sustav, dok je pak pogled drugačiji kada se gleda cjelokupno gospodarstvo.

“Što je dobro za cijeli sustav i funkcioniranje cijele ekonomije nije nužno u danom trenutku optimalno ili jako dobro za svakog pojedinog sudionika u gospodarstvu”, pojasnila je Dalić, dodajući da je uloga Vlade definirati i upravljati ekonomskim politikama na način koji je optimalan za cijelo gospodarstvo.

Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Hrvoje Šimović rekao je da hrvatski porezni sustav, koji postoji 28 godina, smatra relativno dobrim. Upozorio je na problem rashodne strane strane proračuna, koja predstavlja izazov ne samo u kontekstu zdravstva, već i mirovina i plaća u javnom sektoru koje ju opterećuju.

Samim time, rekao je Šimović, sužava se prostor za snažnije smanjivanje poreznog opterećenja koje zagovaraju svi, i poslodavci i radnici.

No, napomenuo je i da prostor za porezne izmjene uvijek postoji, pri čemu je svaka porezna promjena politička odluka. “Ako gledamo vladu kao odraz društvenih preferencija, možemo ići, ugrubo rečeno, u dva smjera – više ka putu pravednosti ili više ka putu učinkovitosti odnosno poticanja konkurentnosti i ekonomskog rasta. Ne mogu dati jednoznačan odgovor i kao takav ispravan. Ljudi su ti koji odlučuju na izborima, pa u konačnici Vlada donosi odluku”, izjavio je Šimović.

Predsjednik HUP-a i predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan rekao je da Hrvatska u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe koje su nam konkurentne ima najveće porezno opterećenje, poručivši da treba raditi na smanjivanju poreznog opterećenja rada. Preveliki porezi i doprinosi posebno zahvaćaju srednje i veće dohotke, koji su generirani u zanimanjima koja zemlju mogu učiniti konkurentnijom, poput informatičara i inženjera, upozorio je Furjan.