Njima su ekonomski pojmovi, koji drugima zadaju glavobolje, u malom prstu. Oni su mladi i perspektivni studenti ekonomije koji će uskoro diplomirati i krenuti u ozbiljne poslovne izazove. Tu će se susretati s inflacijom, promjenom hrvatske kune u euro, ali i dijeliti ekonomske savjete klijentima koje su naučili za vrijeme studija. Sanjin, Mateo, Stipe i Slavko budući su revizori, poduzetnici, ekonomski analitičari i savjetnici za ulaganja. Po završetku fakulteta njihovi savjeti klijentima bit će dragocjeni, posebice u vrijeme rekordne inflacije i gospodarske krize s kojom se susrećemo.
“Zasad su mišljenja većine ekonomskih analitičara da bi gospodarski rast trebao nastaviti već u 2024., što znači da bi krizna godina bila samo ova 2023. nadolazeća tako da ta kriza ne bi trebala biti dugotrajna, a po svemu sudeći niti toliko duboka. Neće rasti nezaposlenost kao što je bila 2008. godine”, kaže student 4. godine EFZG-a Mateo Ljubišić.
“Slažem s Mateom i mislim da je ovo samo jedan odgovor na inflaciju i da će to predstavljati jedan usporeni rast i možda će se čak pretvoriti u krizu. Ali, mislim da će imati onaj V oblik i da će trajati kratkotrajno i da ćemo se izvući iz toga”, dodaje student 5. godine EFZG-a Stipe Bumber.
Savjetuju uobičajenu potrošnju te pametno i informirano ulaganje u dionice i nekretnine, a za one sklonije riziku u kriptovalute. Najgore je pak uopće ne ulagati i čuvati “novac u čarapi”.
“Taj novac samo gubi na vrijednosti. Bolje je ulagati tipa u dionice, obveznice, u nekakve instrumente koji nose bilo kakav prinos, koji će nekako kompenzirati taj rast inflacije koja ga jede, nego da on stoji negdje sa strane i da sustavno pada njegova vrijednost”, savjetuje student 4. godine EFZG-a Sanjin Tomljenović.
Pozdravljaju uvođenje eura u Hrvatskoj, ali ih istovremeno zabrinjava niska razina financijske pismenosti među građanima.
“Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj je kriminalno loša. To govore neke statistike tipa najtraženije pitanje na internetu je koja je razlika između žiro i tekućeg računa. Po meni to treba znati osoba koja je već u osnovnoj školi, a ne da to pitaju osobe koje već rade”, smatra student 4. godine EFZG-a Slavko Novački.
Student Stipe Bumber isto smatra kako bi to prvo trebalo krenuti u školama.
“Znači da bi trebalo učiti djecu o tome što je to investiranje, kako upravljati s novcem, trebali bismo razmišljati dugoročno što bismo trebali raditi s novcem, što je zapravo novac, što je surogat novca, matematički aspekt svega toga i kako kada mi ulažemo u nešto kako će se to kroz vrijeme ponašati”, kaže.
A odgovor koji svi žele čuti – koliko će ova globalna kriza potrajati?
“Ima jedan vic kao kad makroekonomist prognozira, on uvijek pogriješi tako da ćemo vjerojatno pogriješiti ako nešto kažemo”, odgovara student Bumber.
“Kažu da makroekonomske prognoze čine astrologiju respektabilnom. Tako da, ono… dođemo kao oni”, dodaje student Mateo Ljubišić.
A iznad svega poručuju da recepta za budućnost i čime se baviti u budućnosti nema. Najbitnije je specijalizirati se u određenom području i, baš kao i oni, slijediti svoje snove do uspjeha.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!