Predsjednik stranke Fokus, saborski zastupnik Davor Nađi komentirao je u Novom danu najavu poreza na ekstraprofit koja je stigla iz Vlade. Smatra da je to gotova stvar i da je samo pitanje koliki će biti obuhvat novih poreznih škara. Ovaj magistar ekonomije osvrnuo se i na vijest o prodaji udjela u Fortenova grupi bogatom arapskom investitoru. Smatra da će nizozemski regulator i EK spriječiti provođenje te transakcije.
“Sve nas je malo iznenadila ta vijest. Kasno je sinoć objavljena pa nemamo baš informacija o tome što se točno događa. Vjerujem da transakcija još nije provedena i upitno je hoće li i biti. Čini mi se da bi moglo biti problema u provođenju te transakcije. Sigurno je da Rusija traži bilo koji način za doći do kapitala u ovom vremenu sankcija i na taj način doći do novca za financiranje rata”, govori Nađi na pitanje o prodaji udjela Fortenova grupe.
Kaže i kako mu, zbog priopćenja koje stiglo iz Fortenove i u kojemu se spominje i mogućnost kaznenog djela, izgleda kao da nije bilo komunikacije između vlasnika i vodstva kompanije. “Vlasnici su se dogovorili s potencijalnim budućim vlasnikom bez saznanja vodstva pa se oni sad žele ograditi upozoravajući na kaznenu odgovornost jer su svjesni stanja u Europi po pitanju kompanija u kojima Rusija i ruska podzeća imaju udjela”, kaže.
Cijeli proces prodaje udjela vodit će se, po svemu sudeći, u Nizozemskoj i bit će obavljen, dođe li do toga, prema nizozemskim zakonima. “To mi malo budi optimizam. Imam više povjerenja u institucije u Nizozemskoj nego u Hrvatskoj i vjerujem da će taj proces biit mnogo transparentniji i da će nizozemski regulatori dobro procijeniti o čemu se radi. Očekujem da će ta transakcija biti stopirana”, kaže Nađi.
Izazovno razdoblje
Upitan je li ovo i koliki problem za Fortenova grupu kaže kako se sigurno radi o izazovu. “Kad kompanija prolazi kroz izazove, dobro je da iza nje stoji financijski snažan vlasnik koji joj može pomoći da prebrodi to razdoblje i da može nastaviti rast. Dosadašnji vlasnik se ne može uključiti u taj proces, a mi ne znamo koje su namjere potencijalnog budućeg vlasnika. Mi ne znamo hoće li on to kupiti da proda dalje za puno višu cijenu. Ovo je slično kao nenaplativa potraživanja. Ovdje ruska banka ima imovinu koju ne može kontrolirati, kao da je i nema i spremni su to prodati ispod cijene. Imate ulagača koji možda ima namjeru dugoročno ostati u tome, a možda samo kupuje s ciljem brze preprodaje dalje. Nemamo pojma kome bi on to prodavao, možda nekom kineskom poduzeću pa bi se otvorio novi set sigurnosnih pitanja. Vjerujem da će Nizozemska obustaviti tu transakciju u dogovoru EK-om, da ne komplicira život dalje”, kaže.
Na pitanje što može napraviti Hrvatska vlada, Nađi govori: “Jako je teško to reći je nemamo dovoljno informacija na koji se način ta transakcija provodi. Mislim da neće doći do faze da naša Vlada o nečem odlučuje. Nizozemska će se tu konzultirati s EK-om jer su sankcije donesena na europskoj razini. Ako će se naša Vlada pozicionirati drugačije od nizozemske, onda će se diplomatskim putem pokušati naći neko rješenje.”
Nađi smatra i da je doseg Hrvatske vlade u konkretnom slučaju ograničen. “Mislim da nizozemska vlada može napraviti što hoće, odnosno nizozemska regulatorna agencija. Rijetko se u međunarodnoj politici gleda samo jedna stvar. Različite države imaju različite želje i često se na jednoj stvari nešto popusti da bi se na drugoj dobilo. Mislim da ovdje nije taj slučaj. Teško mi je vjerovati da će ova transakcija dobiti zeleno svjetlo.”
Arbitraža u Americi
Što se tiče arbitraže koju bivši vlasnik Agrokora, Ivica Todorić, još uvijek vodi u Americi, Nađi kaže kako smatra da nije izgledno da će mu se vratiti vlasništvo.
“Mislim da, što se tiče vlasničkih preslagivanja, je taj brod otplovio. Ako bivši vlasnik dobije taj proces, Hrvatska će kao država morati isplatiti ogromnu odštetu. A za što će on to iskoristiti, to zna samo on.”
Porez na ekstraprofit
Govoreći o najavama iz Vlade o uvođenju ekstraprofita, Nađi kaže: “Mene to podsjeća na onaj krizni harač iz Vlade Jadranke Kosor. Ja sam generalno protiv bilo kakvog poreza na ekstraprofit. Vlada ide i šire nego drugi pa sad spominju bilo koga… Meni je ta definicija apsurdna.”
Nađi kaže kako je netko u protekle četiri godine zbog cijele situacije s pandemijom i krizom mogao imati prilično mizeran profit te da je loše i pogubno za gospodarstvo zaračunati dodatan porez u, uvjetno rečenoj, normalnoj godini. “Mislim da će se Vlada ipak malo povući i smanjiti obuhvat poduzeća, ali kako god to napravili, mislim da je jako loše”, kaže.
“Jako je bitno kako će to na kraju izgledati. Nadam se da će te porezne škare uhvatiti što manji broj. Mislim da Vlada neće odustati i da je odlučeno da se tim ide. Mislim da je to štetno u bilo kojem obliku i šalje lošu poruku, ali nadam se da će to biti što manje”, ponavlja.
Porezni sustav
Nađi je kratko komentirao i hrvatski porezni sustav. “Hrvatski porezni sustav je pun izuzetaka, anomalija. Svi koji se žele baviti poslovanjem ulaze u noćnu moru punu nagaznih mina i zato nas investitori zaobilaze. Kompletan porezni zakon treba baciti u smeće i napisati novi koji bi bio jednostavniji, razumljiviji i pravedniji. Porezi moraju postojati, iako kod nas temeljna svrha prikupljanja poreza ne funkcinira, to mora biti razumnijoj mjeri i mora biti jednostavnije. U fazi kad se poslovanje razvija, u tim trencima treba dozvoliti da poduzeće naraste prije nego ga se krene značajnije oporezovati.”
Govoreći o smanjenju poreznog pritiska, koji je Vlada pokušala napraviti smanjenjem PDV-a na neke proizvode, Nađi kaže: “Svako smanjenje poreza koje Vlada napravi, taj novac ostaje u gospodarstvu. Ako se ide u smanjenje PDV-a, jedna je opcija da se smanje cijene. To ovisi o razini konkurencije, ako je visoka konkurencija kroz tržišno natjecanje će se spusiti cijena. Kod nas je pretjerana regulacija i sad će se ograničenjem cijena goriva uništiti male i maknuti konkurencija i tako se stvara nepovoljnija tržišna konkurencija za nas koji kupujemo gorivo. Ako se neće smanjiti cijene, to poduzeće će imati više novca za dizanje plaća ili isplatu dobiti vlasnicima. Nitko ne kupuje dionice iz humanitarnih razloga. Puno efikasnije se novac koristi u gospodarstvu nego što to radi naša državna uprava. Ima načina da se smanji poreze. Isto tako sam uvjeren da će država naći način da sada uzme više poslodavcima. Meni ovo ne izgleda kao porez na ekstraprofit nego kao progresivan porez na dobit. Ovo će širokim masama zvučati kao da se Vlada bori protiv velikih, zlih kompanija, ali ovo je način da se napuni državni proračun”, objašnjava.
Rebalans proračuna
Što se tiče proračuna za sljedeću godinu, Nađi upozorava na važnu promjenu.
“Vlada ima legitimitet izglasati ono što misli da treba, nije prihvaćen nijedan amandman oporbe. Na kraju dana je to samo predstava i gubljenje energije. Mislim da ima velikih strukturnih promjena u ovom rebalansu, u onom dijelu gdje se značajno smanjuje financiranje iz EU fondova i značajno povećava financiranje od poreza. Mi godinama zagovaramo da bi trebalo korisiti što više EU sredstava, da se smanje porezi, ovo ide u suptornom smjeru. Otkad je Plenković postao premijer, državni proračun je narastao za više od 50 posto. To je nevjerojatno, ali mi još uvijek, kad gledamo BDP, nismo prerasli 2008. Taj je nesrazmjer fascinantan. Kad netko kaže da je većina proračuna zadana i da se ništa ne može mijenjati, pa može”, kaže.
“Nas je sve manje, a u javnom sustavu jednako zaposlenih. Ima prostora za racionalizaciju, ali Vladu to ne zanima. Njih zanima dobiti nove izbore i dobiti naše novce”, završava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare