Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenome su porasle za 16,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), što je novi najveći skok od kada se prate ti podaci, odnosno od siječnja 2011. godine.

To je deveti mjesec uzastopno da proizvođačke cijene u Hrvatskoj rastu na godišnjoj razini, a nakon kolovoškog rekordnog porasta za 9,3 posto, u rujnu, a potom i u listopadu dosegnule su novu najvišu razinu od početka praćenja.

Rast godišnje stope proizvođačkih cijena započeo je ožujku ove godine i iznosio je 3,5 posto, a u idućim mjesecima rast je samo ubrzavao pa je u travnju iznosio 5,8 posto, u svibnju 7,6 posto, lipnju 7,2 posto i srpnju 7,9 posto te u rujnu 12,1 posto. U listopadu je taj rast  bio 16,4 posto.

U odnosu na listopad, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u studenome bile su 0,5 posto više.

Statistika pokazuje da su na rast proizvođačkih cijena dobrim dijelom utjecale cijene energije. Naime, ako se usporede proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno, isključujući energiju, tada su u studenom u usporedbi s listopadom one više za 0,6 posto, a u usporedbi s lanjskim studenim za 4,3 posto.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na inozemnom su tržištu u studenome na mjesečnoj razini porasle za 0,4 posto, a na godišnjoj za 12,6 posto.

Na domaćem su tržištu proizvođačke cijene u studenome porasle za 0,5 posto u odnosu na listopad te 19,8 posto prema studenome lani.

Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austrie (RBA), pri tome je rast cijena energije u odnosu na studeni 2020. dosegnuo 60,4 godišnje, odnosno 0,3 posto u odnosu na listopad 2021.).  Isključujući cijene energije, proizvođačke cijene na domaćem tržištu bile su u studenom više za 4 posto godišnje, navode.

“Ohrabruje podatak o sporijoj dinamici rasta na mjesečnoj razini u odnosu na prethodne mjesece, što može upućivati na stabilizaciju odnosno da su najviše razine dosegnute. Navedena kretanja zrcale kretanja na inozemnim tržištima s obje strane Atlantika, gdje rast cijena energije određuje kretanje potrošačkih i proizvođačkih cijena te su rezultat prelijevanja uvezenih inflatornih pritisaka. Ne treba zanemariti ni druge tržišne čimbenike, poput naglog oporavka potražnje uz istovremene i dalje prisutne poremećaje na strani ponude i rastuće troškove transporta robe te zastoje u globalnim opskrbnim lancima.”, kažu analitičari RBA.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u studenome su u usporedbi s listopadom na domaćem tržištu proizvođačke cijene  intermedijarnih proizvoda porasle za jedan posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,5 posto, energiji za 0,3 posto, kapitalnim proizvodima za 0,2 posto, dok su u trajnim proizvodima za široku potrošnju zadržale stabilnost.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, na domaćem su tržištu na mjesečnoj razini najviše porasle cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 1,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 1,1 posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale za 5,1 posto. Cijene u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša zadržale su stabilnost.

Rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini na domaćem tržištu DZS registrira od veljače ove godine, od kada njihov rast neprestano ubrzava te je od svibnja stopa iznad sedam posto – u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine proizvođačke su cijene na domaćem tržištu porasle za 7,3 posto, u lipnju za 7,8 posto, u srpnju za 8,7 posto, u kolovozu za 10,2 posto, a u rujnu je zabilježen daljnji porast, za 13,7 posto u odnosu na rujan lani. U listopadu je taj rast iznosio 19,6 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, na godišnjoj su razini na domaćem tržištu najviše porasle proizvođačke cijene energije, za 60,4 posto.

Proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda u studenome su prema istom mjesecu lani porasle za 7,6 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,7 posto, kapitalnih proizvoda za 2,6 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,1 posto.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, na godišnjoj su razini najviše, za 246 posto  porasle proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju. Pritom su proizvođačke cijene u vađenju sirove nafte i prirodnog plina porasle čak 497,5 posto.

Proizvođačke cijene u prerađivačkoj industriji su u odnosu na studeni lani porasle za 11,8 posto.

U okviru prerađivačke industrije najveći rast, za 90,1 posto, bilježe cijene u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata, te cijene proizvodnje metala s rastom od 14,4 posto.

Proizvođačke cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji na godišnjoj razini porasle za osam posto, a u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,1 posto, pokazala je statistika DZS-a.