Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču isplaćena je u proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 18.989 kuna, dok je najniža plaća, od 4.277 kuna, isplaćena u segmentu zaštitne i istražne djelatnosti.

Po podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču iznosila je 9.467 kuna, što je realno 0,7 posto više nego za siječanj. Na godišnjoj razini, prema veljači 2020., prosječna je bruto plaća bila realno viša za 1,7 posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena za veljaču iznosila 43,42 kune, a bruto 58,41 kunu.

U veljači je prosječna neto satnica bila za 6,2 posto veća nego u mjesecu ranije, dok je na godišnjoj razini porasla za 4,2 posto.

Bruto satnica je, pak, bila 6,4 posto viša na mjesečnoj, a 2,6 posto na godišnjoj razini.

U veljači je bilo prosječno 159 plaćenih sati, što je za 4,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Pritom je najveći broj plaćenih sati ostvaren u djelatnosti zdravstvene zaštite (167), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnostima usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika i djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (145).

Iz DZS-a napominju da se od siječnja ove godine prosječne mjesečne neto i bruto plaće po zaposlenome izračunavaju dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.

Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što, pak, ne vrijedi za isplaćene neoporezive primitke (kao što su npr. nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade, troškovi prehrane, smještaja, vrtića, itd.).

Po podacima DZS-a, prosječni neoporezivi primici iskazani po broju primatelja u veljači ove godine su iznosili 633 kune.

Prosječan neoporezivi primitak iskazan po broju svih zaposlenih koji su primili redovitu plaću u veljači je, pak, iznosio šest kuna.