Procedura za izmjenu i dopunu Zakona o radu kako bi se regulirao rad na daljinu treba biti pokrenuta do kraja ove godine, a zakonske promjene moraju se prihvatiti u Saboru najkasnije do kolovoza 2022., rečeno je u petak na okruglom stolu u Splitu na kojem se raspravljao o budućnosti rada na daljinu.

“Imamo obvezu uskladiti naše zakonodavstvo, pa tako i Zakon o radu, s direktivama Europske unije iz 2019. godine, a rokovi za to su najkasnije do početka kolovoza 2022.”, rekla je ispred Uprave za rad i zaštitu na radu načelnica Sektora za radne odnose u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin.

Po njezinim riječima, direktive Europske unije imat će najveći utjecaj na ugovore koji su sklapani za rad na daljinu, to jest rad od kuće, tako što će se radnik i poslodavac moći sporazumjeti o tome da je radnik taj koji će birati mjesto rada.

“To će biti  radnici koji će i mijenjati svoje mjesto rada, ali će uvijek raditi na daljinu putem digitalne tehnologije i takvom poslodavcu nije  bitno na kojem je mjestu, s koje adrese i lokacije radnik radi, nego je bitan posao koji će radnici isporučiti svojim poslodavcima. To je nova mogućnost koju ćemo morati uvesti zbog usklađivanja s novim zakonodavstvom Europske unije”, objasnila je Klišanin.

Podsjetila je kako u Zakonu o radu nije jasno definirano što je “izdvojeno radno mjesto” te je izostalo prepoznavanje rada na daljinu kao jednog od načina rada od kuće.

Također je rekla kako se u dopunama Zakona o radu namjerava uvesti “zaštita privatnosti radnika” koji radi na daljinu, što znači da u takvom specifičnom načinu rada inspektor rada ne može doći na mjesto rada bez najave i posebnog razloga.

Klišanin je spomenula i potrebu da se Zakonom o radu prepoznaju i “izvanredne okolnosti rada, kao što su pandemije, potresi, omogući privremeni kratkoročni rad od kuće bez pisanog sporazuma kako bi se sačuvala radna mjesta, a aneks ugovoru bi se potpisao čim se steknu uvjeti”.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavca (HUP) Damir Zorić je istaknuo kako bi do kraja godine u proceduru morale ući izmjene Zakona o radu radi kvalitetnog reguliranja rada na daljinu.

“Da bismo došli do kvalitetnog rješenja, moramo razgovarati s partnerima, sa socijalnim partnerima, to jest sindikatima, te s profesionalcima iz drugih država koje imaju iskustva u reguliranju rada na daljinu”, rekao je Zorić. Pritom je posebice spomenuo iskustva  Norveške i Mađarske.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s povećanjem BDP-a, Zorić je rekao kako je to odlična vijest.

“U idućem financijskom razdoblju Hrvatska ima ugovoreno 25 milijardi eura iz fondova EU-a i priljev tog novca doprinijet će rastu hrvatskog gospodarstva. Vjerujem da ćemo mi već 2023. godine dostignuti rekordnu 2019. godinu”, rekao je Zorić.

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić je istaknula kako u Hrvatskoj oko tri posto od svih zaposlenih radi na daljinu, a za vrijeme pandemije koronavirusa rad na daljinu porastao je 30 posto.

Dodala je kako globalno istraživanje govori da će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi na daljinu.

“Najnovije istraživanje Svjetskoga gospodarskog foruma koje je rađeno u 29 zemalja pokazuje da dvije trećine ljudi koji su obuhvaćeni istraživanjem žele raditi na daljinu i nakon što prođe pandemija koronavirusa, a gotovo jedna trećina je spremna napustiti trenutni posao i dati otkaz ako poslodavac bude tražio da moraju raditi na radnom mjestu, a ne na daljinu”, rekla je Tomić.