Ekonomist Željko Lovrinčević poručuje da, nakon što je talijanska vlada odlučila ove godine uvesti dodatni porez bankama zbog rasta kamatnih marži, akciju u tom smjeru treba poduzeti i Hrvatska. Dodaje da nema nikakvog razloga da se kamatne marže banaka sada šire, a pogotovo kad su u pitanju velike banke. U HNB-u pak kažu da je porast marži usko povezan i s prihodima koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a, na koje se obračunava kamatna stopa od 3,75 prosto, pa to znatno doprinosi njihovoj profitabilnosti
Nakon što je talijanska vlada početkom ovog tjedna donijela odluku o uvođenju jednokratnog poreza od 40 posto na dobit tamošnjih banaka, postavlja se pitanje hoće li u tom smjeru krenuti i neke druge zemlje gdje banke ove godine ostvaruju rekordne profite zbog rasta kamatnih marži, pa tako i Hrvatska. Sličan je potez u svibnju već povukla Litva.
Vlada i Sabor su, doduše, na godišnjem odmoru, ali možda o nekoj reakciji razmisle kad se vrate u Zagreb, tim više što su vodeće talijanske banke Intesa Sanpaolo i UniCredit ujedno banke majke najvećih banka u Hrvatskoj, Zagrebačke i Privredne. Podsjetimo, kroz porez na ekstra dobit koji je u Hrvatskoj bio uveden za 2022. godinu, zahvaćene su bile i velike banke.
Kako je N1 već višekratno pisao, banke u Hrvatskoj su od sredine prošle godine – kada je Europska središnja banka počela dizati ključne kamatne stope u sklopu borbe protiv inflacije – podigle kamate na kredite, dok su one na štednju zadržale pod kočnicom i jedva da su se pomakle, što je slučaj i u Italiji i nizu drugih članica EU-a.
Punjenje talijanskog proračuna
„Vlada u Italiji sa 40 posto poreza gađa kamatnu maržu banaka koja je jako rasla, dakle razliku između aktivne i pasivne kamatne stope. Naime, kamate na kredite su rasle, a na depozite gotovo ništa, pa je talijanska vlada odlučila da banke moraju sudjelovati u raspodjeli te zarade s ostatkom društva. Zašto to Hrvatska ne napravi, gdje je ta razlika i veća nego u Italiji?“, pita ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb kojeg smo zamolili za komentar za N1.
Dodaje da će hrvatske banke ovako dobit prebaciti u Italiju i ona će otići u talijanski proračun, dok u Hrvatskoj, čini se, „regulator nije u stanju prepoznati niti da ima problem“.
Lovrinčević: “Nema razloga za rast kamatnih marži”
U zemljama u kojima posluju talijanske banke sada vlade sigurno razmišljaju što mogu učiniti, pa bi i u Hrvatskoj trebala uslijediti koordinirana akcija nadležnih ljudi iz Vlade, odnosno Ministarstva financija te samog regulatora, smatra Lovrinčević. Po pitanju povećanja kamatnih marži u Hrvatskoj bi raspravu što prije trebao pokrenuti i saborski odbor za financije ili gospodarstvo jer, kaže, „nema nikakvog razloga da se kamatne marže banaka sada šire, a pogotovo kad su u pitanju velike banke“.
Podsjeća da država i javna poduzeća u bankama imaju značajne depozite te zahvaljujući toj činjenici Vlada vjerojatno može utjecati na politiku banaka i mimo poreznih stopa.
Hrvatske banke su, istina, među onima koje su najmanje prenijele u svoju poslovnu politiku rast ECB-ovih ključnih kamatnih stopa, ali unatoč tome sjajno im ide. Već u izvještajima za prvo tromjesečje pokazale su značajan rast dobiti – podebljan i visokim kamatama koje im na depozite na velike viškove likvidnosti plaća Hrvatska narodna banka – a u izvještajima za prvih pola godine neke su, poput Zagrebačke banke, imale rast dobiti od čak 80 posto, na 250 milijuna eura.
Dobit u pet mjeseci 592 milijuna eura
Prema podacima HNB-a, poslovanje banaka u prvom tromjesečju 2023. godine rezultiralo je s dobiti u iznosu od 301,2 milijuna eura (to je rast od 45 posto), a pokazatelji profitabilnosti su se povećali u odnosu na one s kraja 2022. godine. Tako se prinos na imovinu povećao s 1 posto na 1,6 posto, a prinos na kapital s 8,2 posto na 14 posto. Podatke za prvih šest mjeseci HNB još nije objavio, ali u razdoblju do kraja svibnja dobit banaka je narasla na 592 milijuna eura, kako stoji u mjesečnom statističkom izvješću središnje banke.
Prvenstveno se rast dobiti generira od rasta kamata, a k tome će HNB bankama uplatiti ove godine oko 400 milijuna eura za višak novca koji su deponirale na računimna kod središnje banke.
HNB o porastu marži i profitabilnosti
Zamolili smo komentar hrvatske središnje banke vezano za uvođenje dodatnog popreza u Italiji, a odgovorili su kako ne očekuju da bi to moglo utjecati na stabilnost hrvatskih banaka u talijanskom vlasništvu. Kažu također da je zaoštravanje monetarne politike “preokrenulo višegodišnju tendenciju smanjenja neto kamatne marže” banaka te da je njen porast usko povezan i s prihodima koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a, na koje se trenutačno obračunava kamatna stopa od 3,75%, “što u uvjetima visoke likvidnosti banaka znatno doprinosi njihovoj profitabilnosti”.
Podsjećaju pak da je posljednjih nekoliko godina kamatna marža bila “pod zamjetnim pritiskom pada kamatnih stopa na kredite, dok su se kamatne stope na izvore sredstava približile nuli, što je ograničilo prostor za uštede na kamatnim troškovima”. Kako je došlo do zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke, ono se sada snažnije prelilo na aktivne nego na pasivne kamatne stope, pa je profitabilnost banaka početkom ove godine snažno porasla, kažu u HNB-u, unatoč uglavnom kratkoročnim izvorima (većinom prekonoćnim depozitima na transakcijskim računima) i dugoročnim kreditima kućanstvima i poduzećima, što u načelu omogućava brže prelijevanje rasta kamatnih stopa na kamatnih trošak nego na kamatni prihod”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!