Hrvatska poljoprivreda zadala si je ambiciozan cilj da do 2030. godine dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane, s današnjih 20 milijardi, a veliku ulogu u ostvarivanju tog plana imat će europska sredstva, rečeno je u utorak na tematskoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK.

Gotovo 700 milijuna eura godišnje bit će na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU u novom programskom razdoblju, istaknuto je tom prilikom.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević upozorio je da su u domaću poljoprivredu do sada ubrizgana ogromna sredstva, ali ne možemo biti zadovoljni rezultatima.

“I dalje nismo samodostatni u većini poljoprivrednih proizvodnji, produktivnost nam je u poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU, veliki smo uvoznik hrane i imamo veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda”, naveo je.

Posebno zabrinjava struktura prekomjernog uvoza u kojoj su najzastupljeniji proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti, poput mesa, mlijeka i jaja. “Potpore su nam od ulaska u EU porasle za 2,8 puta, s 2,4 na 6,8 milijardi kuna, međutim nismo zadovoljni rezultatima. Uzmimo samo za primjer stočarske proizvodnje kao ključni pokazatelj razvijenosti poljoprivrede – on od ulaska u EU bilježi pad od 7,2 posto”, pojasnio je Kovačević te naglasio kako je važno potpore usmjeriti u one proizvodnje u kojima Hrvatska treba biti konkurentna.

Nacionalni strateški plan ZPP je ključni dokument za kreiranje poljoprivredne politike u razdoblju 2021.-2027. i povlačenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Riječ je o gotovo 5 milijardi eura za cijelo programsko razdoblje, odnosno 685 milijuna eura godišnje.

Dobra vijest je, kako je rečeno, da bi dio tog novca od sada mogle povlačiti i velike kompanije koje su u dosadašnjim programima zbog visine prihoda i broja zaposlenih bile isključene, a zapravo su nositeljice poljoprivredne proizvodnje.

“Naše članice, srednje i velike tvrtke, očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završi u investicijskim mjerama i da se ograničenje potpora na 100.000 eura riješi u korist naših velikih proizvođača putem preraspodijeljenog plaćanja”, zaključio je Kovačević.

Članica Uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK Ljiljana Šapina je kazala kako od Komore očekuju da  ih vodi kroz proces i osigura potrebnu logistiku za kreiranje pojedinih sektorskih programa, kako bi najveći dio sredstava završio u investicijama koje su ključne za podizanje konkurentnosti.

Veseli je što će i velike kompanije poput Podravke moći povlačiti sredstva za investicije, kooperante i sirovine. “Naša je strateška odrednica povećavati samodostatnost kroz vlastitu proizvodnju, odnosno uzimati što više sirovina od naših kooperanata. Slijedom toga imamo i investicijske projekte koje ćemo nastojati realizirati u sklopu tog dokumenta”, poručila je.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice Vlado Čondić Galiničić apostrofirao je efikasnost i produktivnost kao najveće boljke domaće poljoprivrede. Nacionalni strateški plan ZPP vidi kao šansu da i po tim pokazateljima uhvatimo korak s konkurencijom. Po njemu, ključne su investicije u zemlju, automatizacija i digitalizacija.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede je poručio kako novac nije tu samo da se potroši, već da se uloži u područja koja će donositi najveću dodanu vrijednost.

Kazao je i kako je cilj povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto.

“Zadržat ćemo proizvodno vezana plaćanja za sektore koju su važni za domaću proizvodnju, prije svega su to proizvodnja mesa, mlijeka, voća i povrća te leguminoza”, istaknuo je napominjući i da će se nastaviti financirati investicije iz Programa ruralnog razvoja.

Pitanje ekološke poljoprivrede i dobrobiti životinja adresirat ćemo s ukupno 37 posto omotnice za ruralni razvoj, kazao je Tušek te naglasio kako je cilj današnjeg sastanka maksimalno da se svi dogovore kako bi maksimalno iskoristili dostupna sredstva.

Smarter: Strateški plan ZPP odredit će smjer razvoja poljoprivredne proizvodnje

Na okruglom stolu o ZPP-u, koji je u ponedjeljak održan u organizaciji konzultantske tvrtke Smarter. istaknuto je da će strateški plan ZPP odrediti smjer razvoja poljoprivredne proizvodnje, odnosno definirati nekoliko ključnih tema među kojima su postizanje komplementarnosti između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi, uz podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene.

Rečeno je i kako je za budućnost hrvatske poljoprivrede važno pitanje kako ostvariti ciljanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 30 milijardi kuna do 2030., uz povećanje stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu te značajno smanjenje stakleničkih plinova, odnosno kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva.

Sudionici okruglog stola složili su se kako je određene teme potrebno još dodatno razmotriti te prije konačnog usvajanja Strateškog plana od strane EK pokušati postići najviši stupanj usklađenosti s potrebama poljoprivrede RH.

“Strateški plan ZPP je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi i usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu, a plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća”, istaknuli su iz Smartera.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.