Uskoro će proći godinu i pol dana otkako je 1. srpnja prošle godine s novim Zakonom o trgovini na snagu stupila odredba o zabrani rada nedjeljom.
Zakonodavac je trgovcima izašao u susret dopuštajući mogućnost da 16 nedjelja tijekom godine ipak rade. No, ta mogućnost ide uglavnom na ruku velikim trgovačkim lancima s mnogo poslovnica, naročito u većim gradovima, koji kombinirajući mogu svake nedjelje imati otvorenu bar jednu trgovinu i time ublažiti eventualne poslovne gubitke.
S druge strane, mali i srednji trgovci te obrtnici nemaju takvu pogodnost jer ih većina ima tek jednu ili dvije trgovine. Oni svojih 16 radnih nedjelja moraju pažljivo odabrati, iako im taj odabir ne jamči dobar promet i zaradu.
Obiteljske trgovine “umiru”
Na pitanje po kojem kriteriju odabire 16 radnih nedjelja, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca (SUMT) Ivan Ćibarić iz Ivanca kod Varaždina nasmijao se i rekao nam da mu to ide “k’o kokoši koja nabada zrno po zrno”.
“Nekad nabode, nekad ne. Tako i ja. Nekad promet ide dobro, nekad ne ide pa mi bude žao što sam ispucao radnu nedjelju. Kolege obično gledaju da rade onim nedjeljama kad velike trgovine u okruženju ne rade”, kaže.
Na nedavno održanoj konferenciji za proizvođače i trgovce Magros, Ćibarić je u ime SUMT-a kazao da se ograničenje rada nedjeljom odražava na profit malih trgovaca zbog čega obiteljske trgovine u malim mjestima “umiru”.
“Država nam određuje plaću i brani nam da radimo”
On i dalje smatra da je malim trgovcima i obrtnicima trebalo dopustiti da sami odluče hoće li raditi nedjeljom ili neće jer za razliku od velikih trgovaca oni za svoje poslovanje jamče vlastitom imovinom. Već time su, kaže, u neravnopravnom položaju.
“Nama kao obrtnicima plaću određuje država, a s druge strane brani nam da radimo. Moj radnik neka nedjeljom ostane doma, ali zašto moram i ja kao obrtnik ako želim raditi. Pa će zato ljudi sad na blagdan Svih svetih moći kupovati lampaše i cvjetne aranžmane na benzinskim crpkama, a kod cvjećara neće moći. Kruh će također kupovati tamo, a ne u trgovini. Pritom ne mislim na velike gradove, nego na manja mjesta gdje postoje samo jedna ili dvije male trgovine”, govori nam Ćibarić.
Male trgovce guše artikli kojima je Vlada zamrznula cijenu
Male trgovce, kaže, guši i onih tridesetak proizvoda kojima je Vlada ograničila cijene u sklopu paketa mjera za ublažavanje učinaka inflacije. U malim trgovinama kupci u pravilu ne obavljaju velike nabavke, nego dolaze po osnovne artikle, upravo one kojima je intervencijom države zamrznuta cijena.
“Istina je da nam je država pomogla oko cijena energenata, ali nisu iznosi te pomoći toliki da bi s druge strane prodavali u bescjenje mlijeko, ulje, brašno, šećer i ostalo. Malim trgovcima ti artikli čine strašno velik udio u prodaji pa su nam i gubici strašno veliki. Kad tomu dodate i cigarete te još neke nisko maržirane proizvode koji malim trgovcima čine 50 posto prometa, ispada da radimo praktički bez zarade. Onda se neki čude kad čuju da mali trgovci nemaju dobiti i da zatvaraju svoje trgovine. Pa kako da ostvarimo dobit kad su nam oduzeti alati s kojima se možemo boriti. I još nam brane da radimo nedjeljom”, zavapio je čelni čovjek Saveza udruga malih trgovaca.
“Hvala, ali preko tjedna se ne mogu boriti s ostalima”
Na koncu nam je Ćibarić iz Ivanca ispričao slučaj trgovca iz obližnjeg mu Nedeljanca.
“Nedavno je za stalno zatvorio trgovinu koja je definitivno najveći promet imala nedjeljom i u kojoj je radio sam. Kad je čuo da ima 16 nedjelja na raspolaganju, rekao je ‘Hvala vam lijepa, ali ja se preko tjedna ne mogu boriti s ostalima’. Njemu je nedjelja bila kao drugima cjelotjedni biznis.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!