Prosječan Hrvat potroši oko 48 eura godišnje na osiguranje imovine, dok je u Europi ta brojka oko 170 eura, rekao je za N1 studio uživo Hrvoje Pauković iz Hrvatske udruge osiguranja, dodavši da Hrvati još uvijek nedovoljno osiguravaju svoju imovinu.

“Nekad previše očekujemo pomoć od države. Nemamo dovoljno razvijenu kulturu sklapanja osiguranja, a najbolja pomoć je kada imaš policu osiguranja”, rekao je. Ipak, nakon zagrebačkog potresa, do kraja 2020. zabilježeno je 15 posto više uplata polica osiguranja imovine.

Za osiguranja od potresa lani su Hrvati potrošili oko 110 milijuna kuna.

Za zagrebački potres i nešto malo sisačko-moslovački do kraja 2020. osiguratelji su isplatili oko 250 milijuna kuna. Isplate se nastavljaju i ove godine, dodaje Pauković. Vjeruju da će za zagrebački potres isplatiti oko 450 milijuna kuna do kraja godine.

Ugovaranje police i isplata

Prilikom ugovaranja ljudi trebaju vidjeti koje su im potrebe i financijske mogućnosti prilikom plaćanja premije (police).

“Šteta se može primiti od nekoliko tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna. Osiguratelji su štetu dužni isplatiti u roku od 14 do 30 dana za složenije stvari… Prilikom isplate štete moramo znati što smo ugovorili. Sitna slova više nisu toliko sitna. Osiguratelj treba obavijestiti osiguranika što je sve pokriveno, a osiguranik treba tražiti objašnjenja, ne samo potpisati”, kaže.

Na pitanje isplaćuje li osiguravatelj štetu u slučaju da ostanete bez čitavog stana, a niste vlasnik zgrade, nego ste suvlasnik, Pauković je pojasnio:

“Naravno. Ako je suvlasnik, odnosno vlasnik jednog stana, ugovorio građevinski dio stana osiguranja od potresa, on je to ugovorio po metru kvadratnom toga svoga stana. Svi suvlasnici bi trebali biti dužni osigurati zajedničke dijelove – dimnjake, hodnike. Ta osoba će, ako ima osiguran svoj stan, moći dobiti sanaciju štete. Međutim, određene stvari nisu pokrivene jer nisu svi suvlasnici osigurali zajedničke dijelove te zgrade.”

Pauković navodi da bi, ako se izmijeni zakon, suvlasnici bili dužni osiguravati zajedničke prostorije, pa napominje da što je veći udio osiguranja jedne države u BDP-u, manja je uloga države u naknadi štete.

Kome se obratiti u slučaju štete

Svi koji trebaju prijaviti štetu, neka se obrate svom osiguravatelju, mogu i online, popuniti i podnijeti odštetni zahtjev, dokumentirati i poslati fotografije, kaže Pauković. Osiguratelji su dužni brzo i primjereno reagirati.

Ako ima kakvih prijepora s osigurateljima, građani se mogu obratiti Hrvatskom uredu za osiguranje koji može pomoći kroz izvansudske načine rješavanja sporova. “Postoje instruktivni rokovi, međutim oni ne obvezuju ljude. Ljudi mogu prvo osigurati sve svoje stvari i život, a potom u primjerenom roku mogu prijaviti štetu”, rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.