Riječkom startupu IE-Energy je za gradnju velikog baterijskog sustava još lani Europska komisija odobrila državnu potporu od skoro 20 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda EU-a, i to kao jednom od prioritetnih projekata. No, oni još uvijek čekaju na građevinsku dozvolu za parcelu u krugu šibenskog Impol TLM-a. Direktor Željko Šmitran najavljuje da će baterijski sustav snage 10 megavata ipak biti gotov i spojen na prijenosni sustav u prvom kvartalu 2024. godine, a odmah će krenuti i u širenje za 50 megavata. Cilj im je da pružaju usluge Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) za održavanje ravnoteže između opskrbe električnom energijom i potražnje.
Početkom iduće godine bi u Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu napokon trebao biti priključen prvi baterijski sustav za koji je riječkoj startup kompaniji IE Energy odobrena i europska potpora od skoro 20 milijuna eura, odnosno oko 30 posto vrijednosti ukupne investicije.
No iako ga je Ministarstvo gospodarstva navelo kao jedno od prioritetnih ulaganja iz europskog Modernizacijskog fonda, ni ovaj projekt nije s administrativne strane dosad baš išao brzo, što je u Hrvatskoj već postao običaj s većinom projekata obnovljivih izvora energije. Kako za N1 kaže suosnivač i direktor Željko Šmitran, zašli su u treću godinu otkako su počeli pripremati izgradnju baterijskog sustava, najvećeg u regiji jugoistočne Europe, no tek u rujnu očekuju da će moći krenuti s građevinskim radovima i postavljanjem kontejnera s baterijama Tesla MegaPack.
Lokaciju projekta, za koji sada još čekaju izdavanje građevinske dozvole, u tvorničkom je krugu šibenskog prerađivača aluminija Impol TLM-a, što je Šmitran uspio dogovoriti, kako nam kaže, sa slovenskim vlasnikom te kompanije „u roku 10 minuta“. Naime, koristit će postojeću elektroinfrastrukturu unutar tog velikog tvorničkog kruga, transformator i priključak na prijenosnu mrežu.
Trebalo je već biti gotovo
Projekt se službeno vodi pod nazivom „Pametno skladištenje energije na razini mreže trgovačkog društva IE-Energy d.o.o.“, a u funkciji će, ocjenjuje Šmitran, biti u prvom kvartalu iduće godine i to s kapacitetom baterijskog sustava od 10 megavata. Plan je da odmah nastave s gradnjom druge faze, proširenjem sustava za još 50 megavata, što je i bilo najavljeno za 2024. godinu.
Europska komisija je inače odobrila državnu potporu od 19,8 milijuna eura za IE-Energy kao operatora za skladištenje energije još u rujnu 2022. godine, kako bi se sufinancirala nabava i ugradnja baterija na razini mreže, a inicijalno se očekivalo da će prva faza biti gotova već početkom ove godine. No, kako sve malo kasni, tako Riječani još nisu niti primili potporu, ali iznos je državi uplaćen.
Investicija od 70 milijuna eura
Ukupna investicija je oko 70 milijuna eura, a Europska komisija je ocijenila da će se ovim ulaganjem modernizirati hrvatska energetska mreža i povećati energetska sigurnost opskrbe te ubrzati dekarbonizacija sektora. Cilj je, naime, da IE-Energy pruža usluge operatoru prijenosnog sustava, HOPS-u, koji će i te baterije koristiti kako bi održavao ravnotežu između opskrbe električnom energijom elektrana i potražnje potrošača te će se tu po potrebi skladištiti električna energija.
Takvi baterijski sustavi bit će u budućnosti sve važniji, kao i virtualne elektrane, jer će s izgradnjom velikih kapaciteta solarnih i vjetroelektrana na europskom tržištu rasti varijabilnost u proizvodnji i povremeno će dolaziti do prevelike ponude električne energije u odnosu na potražnju. Već sada zbog toga na europskim burzama električne energije, kao i hrvatskom Cropexu, dolazi i do negativnih cijena struje, a nedavno je u jednom danu zabilježen negativni rekord od -500 eura za megavatsat.
Znaju li u državi što riskiraju?
Šmitran upozorava da taj događaj na europskim burzama predstavlja zapravo „mikro pogled u budućnost“ te da je i iz tog razloga važno da se u Hrvatskoj drastično ubrzaju procedure i pojednostavi regulativa za obnovljive izvore energije te da se postojeći veliki projekti solarnih i vjetroelektrana s izdanim energetskim odobrenjima mogu što prije izgraditi i uključiti na tržište. „U protivnom, potencijalno se suočavaju s opasnošću da će, zbog viškova električne energije koji će se pojavljivati u određenim dijelovima dana na europskom povezanom tržištu, ti projekti praktički vrijediti ‘jedan cent’, postati bezvrijedni,“ kaže Šmitran. To bi pak značilo da privatni investitori u tom trenutku odustaju od projekata, ili gube novac.
Ukratko, Hrvatskoj bi se moglo dogoditi da zbog svoje sporosti toliko zaostane u razvoju obnovljivih izvora energije iz vjetra i sunca da, na kraju, zakasni „na vlak“ jer će na EU tržištu već biti velika ponuda jeftine električne energije i ona će se samo prelijevati k nama. To pak, kako kaže Šmitran, može biti jako nezgodno dođe li nova energetska kriza i izazove „stani-pani“ na tržištu, budući da bi tada mogla biti ugrožena sigurnost opskrbe.
Upozorenje proizvođača obnovljivih izvora
Bilo to prepesimistično gledanje ili ne, dodajmo tome tek da su iz udruženja proizvođača obnovljivih izvora energije OIEH ovih dana upozorili da bi u Hrvatskoj moglo doći do usporavanja projekata zbog novih pravila HOPS-a o priključenju na mrežu, a ne ubrzavanja. Poručuje, naime, da postoje projekti u početnoj fazi razvoja koji su vrijedni ukupno 1,5 milijarde eura, „a zbog novih Pravila HOPS-a pitanje je kad će i hoće li se uopće moći razviti“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!