Industrijska proizvodnja u svibnju je pala i u Europskoj uniji i u eurozoni, prvi puta od veljače, dok je Hrvatska bilježila pad drugi mjesec zaredom, pokazale su u srijedu procjene europskog statističkog ureda.

U 27-članoj EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u svibnju 0,9 posto u usporedbi s travnjem kada je uvećana 0,5 posto, izračunao je europski statistički ured.

U eurozoni smanjena je jedan posto, nakon revidiranog 0,6-postotnog pada u travnju.

Najviše je u EU pala proizvodnja energenata, za dva posto. U prethodnom mjesecu porasla je 2,1 posto.

Potonula je i proizvodnja netrajnih potrošačkih i kapitalnih dobara, za 1,7 posto odnosno 1,6 posto. U travnju bila je porasla 0,9 odnosno 0,7 posto.

U eurozoni najviše je u svibnju smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,3 posto u odnosu na travanj kada je bila porasla 1,5 posto.

Snažno je pala i energije, za 1,9 posto, nakon 2,0-postotnog skoka u travnju.

Jedina je iznimka na oba područja bio sektor trajnih potrošačkih dobara, s rastom proizvodnje u svibnju za 1,5 u EU te za 1,6 posto u eurozoni.

Oštar pad u Rumunjskoj

Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u svibnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Rumunjskoj, za 8,5 posto.

Slijede Grčka i Irska s padom proizvodnje od 4,7 odnosno 4,6 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u svibnju smanjena 2,1 posto u usporedbi s travnjem kada je bilježila isti postotni pad, najveći od studenoga prošle godine.

Najviše je u svibnju na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Litvi, za 7,7 posto. Slijede Mađarska i Finska s rastom proizvodnje od 3,4 odnosno 2,2 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar i Švicarsku.

Pandemijski efekt

U odnosu na prošlogodišnji svibanj, kada su na snazi bile stroge mjere suzbijanja pandemije covida 19, industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni prema kalendarski prilagođenim podacima skočila za 21,2 odnosno 20,5 posto.

U travnju je prema revidiranim podacima europske statističke agencije porasla 38,8 posto u EU odnosno 39,4 posto u eurozoni.

Najviše je i u EU i u eurozoni u svibnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 39,1 odnosno 37,6 posto.

Slijedi sektor kapitalnih dobara sa skokom proizvodnje za 29,6 posto u EU, te za 27,6 posto u eurozoni.

U sektoru intermedijarnih dobara proizvodnja je na oba područja uvećana otprilike za četvrtinu.

Najskromniji rast bilježio je energetski sektor, za 7,1 posto i u EU i u euroozoni.

Hrvatska u društvu Estonije

Velika je većina zemalja EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao u svibnju bilježila dvoznamenkasti rast proizvodnje na godišnjoj razini, a najveći je bio u Mađarskoj, gdje je poskočila za 40,3 posto.

Slijedi Slovačka s rastom proizvodnje za 36,8 posto, te Poljska gdje je uvećana 30,2 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju porasla 15,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 17,3-postotnog povećanja u travnju.

Isti je postotni rast proizvodnje u svibnju bilježila i Estonija.

Jednoznamenkasti rast proizvodnje bilježile su samo Nizozemska, Malta i Finska, za 9,9 odnosno 8,2 i osam posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.