Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a gostovao je kod našeg Domagoja Novokmeta u emisiji N1 Studio Uživo gdje je razgovarao o nedavnom pismu ministra financija Marka Primorca u kojem upozorava na rupu u proračunu kao i o mogućim scenarijima koji će zadesiti gospodarstvo nakon "nekontroliranog i neselektivnog" rasta plaća u javnom sektoru.
Rupa u proračunu, otkrio je ministar financija Marko Primorac u svom pismu, iznosi milijardu i 560 milijuna eura.
“Mi smo upozoravali od donošenja proračuna prošle godine na nekontroliran i neselektivan rast plaća u javnom sektoru. Kada gledamo tu magnitudu povećanja s obzirom na europske države – to su neviđene brojke”, govori Marko Stojić.
U nečem smo na vrhu EU-a
“Samo u 2023. smo povećali masu plaća zaposlenih u državi za 1.5% BDP-a i time smo, s 13 posto u udjelu BDP-a na samom vrhu Europske unije – odmah iza Danske.
To je učinjeno bez većih reformi koje idu u smjeru poticanja efikasnosti javne uprave. Kada je već toliko povećana, trebale su pratiti reforme koje idu u prilog efikasnosti”, objašnjava Stojić i upozorava:
“Ako slučajno ekonomija podbaci s rastom u drugoj polovici godine, može se dogoditi da deficit proračuna bude i veći.
Ako nastavimo s povećanjem rashoda, prvenstveno mase plaća, bi za godinu do dvije mogli ući u prekomjerni deficit što bi nam ograničilo samostalnost u vođenju javnih financija.”
Hrabra odluka dizanja plaća – predizborni trik?
“Hrvatske je jedna od rijetkih članica EU-a gdje su plaće u javnom sektoru veće nego u privatnom. To je nonsens“, ističe Stojić i napominje da i privatni sektor doživljava nepotrebni pritisak da i on diže plaće.
Vlada je najavila da bi trebale rasti plaće i hrvatskim dužnosnicima, spekulira se oko čak 60 posto rasta?
“Jako je sklisko o tome pričati kada se stavi u kontekst manjka u državnom proračunu. Nije napravljena infrastruktura na osnovu koje bi se moglo vrednovati tko su eksperti, koje ljude treba nagrađivati. Da se to napravilo, ovo povećanje od 60 posto možda i ne bi bio problem. Dužnosničke plaće su preko 10 godina zaleđene.”
Što je s javnim investicijama?
“U HUP-u se nadamo da se teret konsolidacije neće ticati javnih investicija. One bi trebale doprinijeti jačanju infrastrukture, no kad gledamo unazad 15 godina, javne investicije su ispod prosjeka za EU. One bi za, zemlju koja zaostaje u razvoju, pogotovo u infrastrukturu biti iznad prosjeka EU-a i ciljati na one projekte kojima jača konkurentnost zemlje.”
“Ne može se do kraja godine ništa puno učiniti”, kaže Stojić pa tako ispada da će Hrvatska ili završiti s rupom u proračunu ili će gasiti investicije koje su sa sobom mogle povući druge prilike za povećanje standarda.
“Primorac je u vrlo teškoj poziciji, no u smjernicama za javne financije se može poslati poruka racionalizacija i tako vratiti kredibilitet. Da se buduća povećanja plaća u javnom sektoru vežu za kompleksnost rada i učinka.”, zaključuje Stojić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare