Potrošačke cijene u siječnju na godišnjoj su razini pale za 0,3 posto, dok su u odnosu na prosinac 2020. porasle za 0,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.

Pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini traje još od travnja 2020., s izuzetkom rujna kad su cijene stagnirale.

Naime, u prosincu prošle godine maloprodajne cijene su na godišnjoj razini pale za 0,7 posto, u studenome za 0,2 posto, listopadu i kolovozu za po 0,1 posto, u srpnju 0,3 posto, u lipnju za 0,2 posto, svibnju za 0,6 posto, a u travnju za 0,2 posto, što je bio njihov prvi međugodišnji pad od kraja 2016. godine.

Zahvaljujući inflatornim pritiscima s početka prošle godine, u razdoblju od siječnja 2020. do kraja siječnja ove godine potrošačke cijene su u prosjeku bile niže za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Padu cijena na godišnjoj razini u prvom mjesecu ove godine prvenstveno pridonijele cijene u kategoriji prijevoza, koje su u prosjeku pale za 3,5 posto, a koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 13 posto.

Unutar te kategorije, pad cijena je prije svega podržan u potkategoriji goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, s padom od 7,6 posto, koja u ukupnoj strukturi sudjeluje s oko šest posto.

U odnosu na siječanj 2020., pad bilježe i cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 1,1 posto, zatim one u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,7 posto,  u obrazovanju za 0,4 posto, te cijene odjeće i obuće, za 0,1 posto.

Najznačajniji godišnji rast cijena zabilježen je kod alkoholnih pića i duhana, u prosjeku za 4,5 posto, slijedi kategorija zdravlja s 1,6 posto, ona raznih dobara i usluga s 1,4 posto, rekreacije i kulture s 1,3 posto, restorana i hotela s 1,1 posto, komunikacija s jedan posto, a naposljetku tu je i kategorija pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, s rastom od blagih 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini rast cijena za 0,1 posto

Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u siječnju u prosjeku bile više za 0,1 posto.

U odnosu na prosinac 2020., promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, u prosjeku za 1,5 posto, slijedi kategorija prijevoza s rastom od 1,1 posto, u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva cijene su bile više za 0,6 posto, u onoj pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,4 posto, restorana i hotela za 0,2 posto, a rekreacije i kulture u prosjeku za 0,1 posto.

S druge strane, na mjesečnoj razini najviše su pale cijene odjeće i obuće, za 10,4 posto, dok su cijene u kategorijama komunikacija te raznih dobara i usluga u prosjeku bile niže za po 0,1 posto.

U kategorijama alkoholnih pića i duhana, zdravlja i obrazovanja cijene su pak ostale nepromijenjene u odnosu na lanjski prosinac, navodi se u izvješću DZS-a.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) primjećuju da su pandemija, ograničenja putovanja i epidemiološke mjere smanjili potražnju za uslugama i ublažili rast cijena usluga.

“Uz navedeno, porast neizvjesnosti odgodio je potrošnju trajnih (luksuznih) dobara utječući tako na  promjene u potrošnji i navikama potrošača s povećanom potražnjom za proizvodima potrošačke košarice koji predstavljaju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (hrane)”, kažu u RBA-u.

S očekivanim oporavkom gospodarstva u ovoj godini, očekuju povratak umjerenog rasta cijena te bi, po njima, energija trebala biti pod utjecajem polaganog oporavka cijena sirove nafte, dok bi povratak putovanja trebao potaknuti rast cijena usluga povezanih s turizmom.

“S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja te normalizacije lanaca opskrbe. Prema tome, očekujemo da će se prosječna stopa inflacije kretati oko jedan posto”, kažu u RBA-u.