Talijanski europarlamentarci su u utorak u raspravi s predstavnikom Komisije ustrajali u protivljenju priznavanju naziva "Prošek" zbog sličnosti s "proseccom", dok su hrvatski zastupnici Tonino Picula i Ladislav Ilčić ukazivali na razlike između ta dva vina te činjenicu da je riječ o autohtonom dalmatinskom vinu duge povijesti.

Članovi Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u utorak razmijenili gledišta s predstavnikom Komisije o zahtjevu za priznavanje tradicionalnog izraza “prošek” za hrvatsko desertno vino čemu se Italija protivi braneći interese proizvođača talijanskog pjenušavog vina prosecca.

Predstavnik Komisije Michael Scannell, zamjenik generalnog direktora DG AGRI, otvarajući raspravu istaknuo je kako je Komisija pomno pregledala hrvatsku prijavu za zaštitu naziva prošek i potvrdila da je ona u skladu s pravilima, no naglasio je kako još nije odobrena zaštita već samo potvrđena prihvatljivost prijave.

Iz Komisije su podsjetili i kako se radi o dva različita vina te nabrojili važne razlike koje sugeriraju da  homonimnost nije relevantna, kako su svjesni bogate jurisprudencije u području zaštite vina te kako je talijanski Prosecco uspješan primjer zaštite pod istim procesom i u okviru istog zakonodavnog okvira kroz koji trenutno prolazi i Prošek.

Obavijestili su i kako će nakon dva mjeseca nastaviti proces, nepristrano ga sagledati te donijeti odluku u skladu sa zakonom, koju će biti moguće snažno i ispravno argumentirati.

Dok su taliijanski zastupnici u odboru isticali potencijalnu ekonomsku štetu po prosecco podsjećajući da je riječ o jednom od komercijalno najuspješnijih europskih vina, hrvatski zastupnici Tonino Picula i Ladislav Ilčić su, među ostalim, podsjetili da je riječ o posve različitim vinima.

Picula je kazao kako se neovisno o homonimnosti radi o različitim proizvodima i ne postoji mogućnost zamjene ili zabune za potrošače. Naglasio je i kako proizvodnja prošeka ima dugu tradiciju u Hrvatskoj te postoje pisani dokumenti spominjanja i etikete iz davnina. Rekao je i da je Prošek izraz koji se u hrvatskoj tradiciji već stoljećima koristi za označavanje desertnog vina proizvedenog od prosušenog grožđa te da to vino ima iznimno značenje za hrvatske proizvođače i potrošače i to u povijesnom, turističkom i gastro enološkom kontekstu.

“Imena Prošek i Prosecco, iako su slična, ne dijele identičan pravopis niti izgovor i odnose se na dva različita proizvoda. Ova dva pića razlikuju se po boji, okusu, sortama grožđa, načinu i regiji proizvodnje te cijenama. Prosecco se služi na početku obroka, dok se kao desertno vino Prošek služi na kraju obroka, te nisu i ne mogu biti tržišni konkurenti. Priznavanje Prošeka je ujedno i priznanje doprinosa autohtonih proizvoda novijih država članica, jer je temeljno načelo da smo ujedinjeni u različitostima., istaknuo je Tonino Picula, zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, priopćio je ured zastupnika.

Slične je argumente iznio i hrvatski eurozastupnik Ilčić i napomenuo da se naziv “prošek” kao specifičnog dalmatinskog vina bilježi još u drugoj polovici 18. stoljeća.

Scannell je zaključujući raspravu iznio nekoliko primjera u prilog tezi da sličnost naziva ne bi trebala zbuniti proizvođače. Ta dva vina bi se na vinskim kartama restorana i policama samoposluživanja nalazila u različitim kategorijama te je malo vjerojatno da bi ih potrošači mogli zamijeniti, ocijenio je predstavnik Komisije.

U raspravi su, uz moderiranje predsjednika Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Norberta Linsa, sudjelovali i predstavnici parlamentarnih grupacija  Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Renew, Identitet i demokracija, Europskih konzervativaca i reformista i Europske pučke stranke.

Talijanski zastupnici su bez obzira na pripadnost različitim političkim grupacijama iznosili podudarne argumente inzistirajući da bi zaštita imena “prošek” štetila prodaji “prosecca”  i naglašavali gospodarski značaj tog vina za Italiju i Europsku uniju. Neki  su talijanski zastupnici, uglavnom desnih stranaka, sugerirali i kako bi odobrenje hrvatskog zahtjeva narušilo vjerodostojnost EU-a.

Kao argument za odbacivanje hrvatskog zahtjeva naveli su više primjera iz dosadašnje  prakse EU-a, primjerice slučaj mađarskoj i slovačkog tokaja kada je talijanska regija Furlanija morala odustati od korištenja tog naziva.

Hrvatska strana ukazuje da taj i drugi primjeri zaštita naziva proizvoda nemaju sličnosti sa slučajem prošeka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.