Kada govorimo o utjecaju cijena na kupovne navike građana u Hrvatskoj, prosječna hrvatska obitelj troši 30 posto kućnog budžeta na hranu. Isto tako, 79 posto građana kaže da poskupljenje utječe na prehrambene navike, navodi europarlamentarka Biljana Borzan.
Poskupljenje hrane nesumnjivo je obilježilo godinu na izmaku, pa i onu prethodnu. Gleda li se rast cijena hrane u državama članicama Europske unije od 2015., indeks je najveći u Mađarskoj, potom Bugarskoj i Slovačkoj, a slijede Njemačka i Hrvatska. Podaci su to Eurostata. Velika je razlika u cijenama između država članica, prenosi Večernji.hr.
“Primjerice, ulja i masti u Hrvatskoj skuplji su nego u Luxembourgu, Francuskoj, Danskoj, Austriji. U kategoriji voće, povrće, krumpir i meso, mi smo ispod EU prosjeka. Što se tiče ostale hrane, opet smo skuplji od Luxembourga, Švedske, Francuske ili Njemačke. Kruh je skuplji u RH nego u Njemačkoj”, analizira naša europarlamentarka Biljana Borzan, u čijem je fokusu rada, poznato je, i kvaliteta hrane na tržištu EU, pa tako i RH.
Kada govorimo o utjecaju cijena na kupovne navike građana u Hrvatskoj, prosječna hrvatska obitelj troši 30 posto kućnog budžeta na hranu. Isto tako, 79 posto građana kaže da poskupljenje utječe na prehrambene navike.
“Više od polovice građana kupuje jeftinu hranu, alternativne proizvode i brendove, dok trećina građana kupuje manje hrane”, upozorava Biljana Borzan.
Utjecaj cijena na kupovne navike građana u EU reflektira se tako što više od polovice građana kupuje proizvode koji su u tom trenutku na akciji. Smatra se kako je u Nizozemskoj na akcijama 70 posto nezdrave hrane, dok je u Belgiji tek jedan od 10 proizvoda na akciji zdrav, navodi Borzan. Približno 40 posto građana EU kupuje manje mesa i ribe. Gotovo polovica građana vjeruje kako su proizvođači i trgovci napuhali cijene da bi ostvarili profit.
Neprofitna organizacija Oxfam navodi kako je 18 najvećih korporacija koje proizvode hranu i piće ostvarilo 14 milijardi dolara neočekivane dobiti i u 2021. i u 2022. godini. Sve je zastupljeniji trend smanjenja pakiranja proizvoda, prepoznat kao “shrinkflation”.
“U Njemačkoj je jedan margarin proglašen prijevarom godine jer je pakiranje s 500 grama spalo na 400 grama. Tako je zapravo poskupio za 25 posto. U Francuskoj je jedan trgovački lanac počeo označavati takve proizvode narančastom bojom”, zaključuje Borzan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!