Preliminarni podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) u četvrtak pokazali su da je japanski BDP na godišnjoj razini u razdoblju od siječnja do ožujka u odnosu na prethodno tromjesečje pao za dva posto, brže od 1,5-posto smanjenja iz procjene ekonomista u Reutersovoj anketi.
To bi moglo omesti planove središnje Bank of Japan, koja je u ožujku podigla kamatne stope prvi put od 2007. godine.
Sada je moguće je da će se početak povećanja kamatnih stopa odgoditi, ovisno o trendu oporavka BDP-a u tekućem tromjesečju.
Iako će se gospodarstvo sigurno oporaviti zbog rasta plaća, neizvjesnost ostaje zbog potrošnje u uslužnom sektoru.
Najnovije očitanje BDP-a pretvara se u tromjesečno smanjenje za 0,5 posto, u odnosu na 0,4-postotni pad koliko su očekivali ekonomisti. Revidirani podaci za prvo tromjesečje bit će objavljeni 10. lipnja.
Slabljenje jena u Japanu je stvorilo gospodarstvo s dvije brzine, pri čemu je izvoznom i turističkom sektoru uglavnom koristio konkurentniji valutni tečaj, ali su kućanstva i mala poduzeća pod pritiskom zbog prenapuhanih cijena uvezene robe.
Problem realnih plaća
Velike japanske kompanije u ovoj godini isplatile su najveća povećanja plaća u posljednja tri desetljeća, za što središnja banka BOJ smatra da stvara uvjete potrebne da se konačno okončaju desetljeća radikalnih monetarnih poticaja.
Privatna potrošnja, koja iznosi više od polovine japanskog BDP-a, pala je za 0,7 posto, višestruko iznad procijenjenog pada od 0,2 posto. To je četvrto tromjesečje pada zaredom u najduljem nizu od 2009. godine.
Ekonomisti se nadaju da će se slabost u prvom tromjesečju pokazati privremenom i očekuju da će prepreke rastu zbog potresa u području Nota i obustave rada u Toyotinom poslovanju Daihatsu nestati. No oštar pad jena i dalje predstavlja prijetnju oporavku, kao i rast cijena sirove nafte zbog krize na Bliskom istoku.
Kapitalna potrošnja, ključni pokretač privatne potražnje, u prvom je tromjesečju pala za 0,8 posto, u odnosu na očekivano smanjenje od 0,7 posto, unatoč pozamašnim korporativnim prihodima.
Vanjska potražnja, ili razlika izvoz minus uvoz, smanjila je za 0,3-postotna boda procjenu BDP-a za prvo tromjesečje.
Kreatori politike za sada računaju na velika povećanja plaća i planirano smanjenje poreza na dohodak kako bi potaknuli slabu potrošnju i spriječili povratak na deflaciju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!