U ovom trenutku se ne vidi razlog zašto bi kamatne stope na kredite porasle. Monetarna politika se ne mijenja. Nema najave promjene monetarne politike. Ono što će se prvo događati kad će se monetarna politika normalizirati je da će se smanjivati kupovina obveznica od strane najvećih središnjih banaka i to je ono o čemu će se tek na jesen raspravljati. U Hrvatskoj strukturni višak likvidnosti je oko 70 milijardi kuna, banke imaju jako puno likvidnosti i nema razloga da bi kamatne stope rasle, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Europska središnja banka danas je odredila novu ciljanu stopu inflacije. Dosad je ona bila ispod 2 posto, a sada je stavljena na 2 posto, s tolerancijom i na nešto više.

“Rekao bih da se neće ništa kratkoročno događati. Ono što je Europska središnja banka napravila, rekla je 2 posto umjesto ispod 2, ali blizu 2, a što je bilo tumačeno kao 1,9. Ono što je razlika, jest da je rekla da je simetrična, jednako nepoželjna devijacija na dolje kao i na gore. Inflacija u ovom trenutku je nešto viša, ali na način kako smo i očekivali zbog baznoga efekta drugog kvartala prošle godine kada je bio najsnažniji početak “lockdowna” i kada su cijene energenata i drugih sirovina zbog toga padale, a sada imamo oporavak i rast cijena”, rekao je Vujčić za HRT.

“U ovom trenutku najveći rizik je pandemija”

“Dva posto je u skladu s ciljem, prema tome u tom pogledu ne bi se ništa značajnije trebalo događati. Ako bi inflacija u sljedećim kvartalima značajnije porasla, onda bi se mogla očekivati reakcija središnjih banaka. U ovom trenutku mi to ne očekujemo”, dodao je.

Menadžeri 30 središnjih banaka među najvećim strahovima su naveli – inflaciju, neuspjeh u borbi protiv pandemije i nagli rast javnog duga.

“Kad bih morao birati, mislim da je u ovom trenutku najveći rizik pandemija i što će se u budućnosti s možda novim sojevima virusa i eventualno novim potrebama zatvaranja ekonomije. To je najozbiljniji neposredni rizik u ovom trenutku za naše projekcije rasta. Ukoliko ovakva situacija s otvaranjem ekonomije potraje do kraja godine, HNB vidi višu stopu rasta nego što smo predviđali prije – 6,8 posto, što je prvenstveno zbog toga što ćemo vidjeti bolje rezultate u izvozu roba i usluga turizma i zbog oporavka osobne potrošnje, a nakon toga i zbog povećanja investicija. Ukoliko dođe do potrebe novog otvaranja ekonomije zbog pandemije, to bi ugrozilo ove projekcije.”

“Javni dug je porastao”

“Javni dug je porastao, ali ako ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije u Hrvatskoj vidimo da će se nastaviti smanjivati u sljedećim godinama, s nekakvih 88,7 posto prošle godine na 86,6 posto ove godine i tako u idućim godinama. Dinamika javnog duga ponovno bi trebala spuštena na putanju prema dolje”, rekao je.

“Plan oporavka će spriječiti da uobičajeni ciklus korištenja strukturnih fondova EU, koji ima vrh pa pada dolje prije angažiranja sredstava iz drugog sedmogodišnjeg ciklusa, bude u ovom trentku za Hrvatsku praktički izravnan. Nećemo imati pad kao što obično zemlje imaju, nego će ovi fondovi spriječiti da to ima negativan utjecaj na BDP. Utoliko će BDP biti viši. Pandemija može ugroziti bilo koji plan u nekakvom negativnom scenariju rasta, ali ja se nadam da ćemo ostati kod našega temeljnog scenarija”, rekao je guverner.

Bira se motiv za hrvatsku kovanicu eura. Vujčić je pozvao sve građane da daju svoju ocjenu za lik koji će biti na kovanici na stranici euro.hr. Otkrio je da se dosad javilo preko 40.000 građana, a glasati se može još nekoliko dana.