Upitan kako to da se ekonomija drži solidno unatoč rekordnom padu BDP-a, Vujčić je pojasnio: ‘Dva su razloga. Prvi su potpore. U prosincu smo imali 180.000 ljudi na potporama za zaposlenost. Drugi je to da se ipak ova kriza smatra privremenom i prolaznom, jednim šokom koji će se jako brzo ispraviti kada nestane pandemija. Kada stane i kada ćemo se ponovno moći kretati, kada će te usluge proraditi. Ljudi ne gube poslove kao što su ih gubili u prošloj krizi kad je bilo jasno da će to trajati duže i da je to trajni pad potražnje’.

Pojasnio je i da novac za potpore dolazi iz duga, tj. primarne emisije centralne banke tzv. ‘štampanja novaca’.

Upitan zašto nema velike inflacije, a štampa se novac, Vujčić odgovara RTL-u.:

‘Ono što mi smatramo inflacijom je obično rast potrošačkog indeksa cijena. Znači, košarice dobara. I stvarno nema porasta cijena. Prvenstveno jer su pale cijene energije i hrane tijekom krize, što je isto logično. Ono što je poraslo, taj novac koji je naštampan je otišao u rast cijena, ali rast cijena obveznica, dionica, obveznica kojima se države zadužuju, dionica, nekretnina. Različitih vrsta financijske imovine. Neke cijene rastu, ali ne one koje su u potrošačkoj košarici.’

Kaže i kako nas pad BDP-a treba brinuti jer tiskanje novca ne može riješiti problem: ‘Novac je samo sredstvo razmjene. Neće proizvesti mikrofon, kravatu – novac je tu za lakše transakcije. Što duže traje tiskanje novca, to je manje efikasno u utjecaju na gospodastvo.U ovom trenutku u Hrvatskoj nemamo toliki rizik inflacije, ali rizik je rasta javnog duga’