Vladina odluka da ograniči rad nedjeljom štetit će radnicima, jer će smanjiti potražnju za radnom snagom, a onda će i pritisak na rast plaća biti manji. Naštetit će i malim obiteljskim trgovinama jer će im značajno smanjiti promet. U cijeloj priči najbolje prolaze veliki lanci, kojima će se smanjiti potreba za radnicima, a kombinacijom lokacija na kojima će raditi mogu nadoknaditi izgubljeni promet.
U javnost su izašli prvi podaci o padu prometa u trgovini, nakon što je krenula zabrana rada trgovina nedjeljom. Prema podacima iz sustava fiskalizacije, prvu neradnu nedjelju promet je pao za oko 22 posto, u odnosu na nedjelju dok su još trgovine mogle normalno raditi.
Ograničenje rada nedjeljom, naravno, neće sve pogoditi jednako. S obzirom da je ostavljena mogućnost da trgovci odaberu 16 nedjelja godišnje, u kojima mogu raditi, jasno je da su veliki trgovački lanci, koji imaju prodajna mjesta po cijeloj zemlji, u znatno boljoj poziciji u odnosu na manje trgovce, bilo da se radi o manjim lokalnim trgovačkim lancima na kontinentu, ili pak obiteljskim trgovinama.
Velikim lancima gubitke nadoknađuje turistička sezona
Veći trgovački lanci odlučili su – logično, tijekom ljeta ostaviti otvorena svoja prodajna mjesta, pogotovo na Jadranu. Kako na vrhuncu turističke sezone, u srpnju i kolovozu, ionako ostvaruju pojačane promete, taj rast će im im kompenzirati pad koji eventualno ostvare na kontinentu.
Osim toga, i unutar većih kontinentalnih gradova, poput Zagreba, imaju prodajna mjesta na više lokacija, pa isto tako mogu kombinirati gdje će biti otvoreni, a gdje zatvoreni. Uglavnom, neradna nedjelja ne predstavlja im preveliki problem. Dapače, smanjila im se potreba za radnicima, kojih danas ionako manjka.
S druge strane, neka mala, lokalna, obiteljska trgovina, koja je upravo radnim vremenom i dostupnošću pokušavala konkurirati velikim lancima, zbog ove zabrane imat će gubitke. Neki dućan iz susjedstva, u koji su kupci uvijek mogli doći ako su “nešto zaboravili” sada je većinu nedjelja zatvoren. Takav trgovac nema lokacije na Jadranu, niti nema neku drugu lokaciju s kojom bi eventualno mogao kombinirati radne i neradne nedjelje i tako kompenzirati dio gubitaka.
Da se zabranom štite radnici ne bi radili kiosci i benzinske crpke
Ograničenje rada nedjeljom uvedeno je pod izgovorom zaštite radnika. No, teško je zaista povjerovati u taj motiv, s obzirom na to da će mnoga druga prodajna mjesta i dalje raditi. Kao što znamo, i dalje će raditi kiosci i benzinske crpke, iako imaju vrlo sličan asortiman kao i trgovine.
Što to prodaje kiosk, da smije ili mora biti otvoren nedjeljom, a trgovina ne smije ili ne mora? Imaju li radnici kioska također obitelji i zaslužuju li slobodne dane ili nemaju i ne zaslužuju? Mora li benzinska crpka raditi nedjeljom ili se gorivo može natočiti i dan prije? Zaslužuju li radnici na benzinskim crpkama slobodnu nedjelju ili ne zaslužuju? Da je ograničenje rada nedjeljom zaista uvedeno zbog radnika, onda bi Vlada imala logične odgovore na ova pitanja – a nema ih.
Možemo primijetiti još jedan moment u ovoj priči. Vlada svojom regulacijom rada nedjeljom praktički preusmjerava kupce na kioske i benzinske crpke, koje odavno više sliče na trgovine mješovitom robom nego na mjesta gdje se kupuje gorivo za automobile. Znamo da su cijene na kioscima i crpkama znatno više – u prosjeku 15 do 30 posto. U tom kontekstu se zabavno sjetiti da je Vlada do prije par mjeseci bizarnim mjerama pokušavala štititi od divljanja cijena, a sada ih “šalje” da kupuju na benzinskim crpkama.
Situacija se na tržištu rada promijenila i teško da netko ne plaća radnike
Što se tiče poštivanja radničkih prava i plaćanja rada nedjeljom i praznicima, taj problem je bio aktualan do prije nekoliko godina, ali danas se situacija na tržištu rada drastično promijenila. Potražnja za radnicima je veća nego ikada i u mnogim djelatnostima, pa tako i u trgovini, je zapravo nedostajalo radnika. Sigurno smo svi u trgovačkim lancima vidjeli oglase za posao, koji su praktički konstantno izloženi, a što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Na blagajnama često rade studenti.
U uvjetima u kojima radnici mogu birati poslove i mijenjati poslodavce, malo je vjerojatno da netko nekoga ne plaća i izrabljuje. Prije je to bilo vrlo vjerojatno, danas je malo vjerojatno, tako da se zabranom rada nedjeljom nikoga neće spasiti od izrabljivanja.
Dapače, smanjena potražnja za radnicima, koja će nastati zbog rada nedjeljom, smanjit će pritisak na rast plaća, a to sasvim sigurno radnicima ne ide u prilog. Osim toga, mnogi mlađi radnici sigurno su preferirali raditi nedjeljom, jer su tako bili više plaćeni, a rad tim danom im ne predstavlja problem jer nemaju nikakvih drugih obveza. Isto tako, u dobrom dijelu javnosti vlada mišljenje, ili mit, da radnici koji rade nedjeljom rade doslovno svaku nedjelju. U praksi se uglavnom radi o jednoj ili dvije nedjelje mjesečno.
Vladina odluka ne pomaže radnicima, a ide na ruku velikim lancima
Jedan manji trgovački lanac je još prije tri godine samoinicijativno ukinuo rad nedjeljom. Iako su tvrdili da je ta odluka motivirana brigom za radnike, vjerojatnije je da su bili vođeni poslovnim razlozima, odnosno da su procijenili da im se nedjeljom jednostavno ne isplati raditi. Naime, isti trgovački lanac ima lanac benzinskih crpki koje rade nedjeljom, a neke od njih i 24 sata dnevno. Da se zaista radi o želji da radnici ne rade nedjeljom, zatvorili bi i benzinske crpke.
Uglavnom, Vladina odluka da ograniči rad nedjeljom štetit će radnicima, jer će smanjiti potražnju za radnom snagom, a onda će i pritisak na rast plaća biti manji. Naštetit će i malim obiteljskim trgovinama jer će im značajno smanjiti promet. U cijeloj priči najbolje prolaze veliki lanci, kojima će se smanjiti potreba za radnicima, a kombinacijom lokacija na kojima će raditi mogu nadoknaditi izgubljeni promet.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare