Sljedeća dva tjedna su kritična, vele Švicarci! No pandemija bankarskog sustava u EU ne bi se trebala dogoditi. Europsko financIjsko tržište steklo je imunitet krda na ovaj švicarski virus. A ako je imuna eurozona, onda je i RH, poruka je elite iz Bruxellesa.
“Možemo konstatirati da je Europska unija nakon velike financijske krize 2008. naučila lekcije. Došlo je do reguliranja financijskog kepitalizma, u proteklih desetak i nešto godina napravili smo čitavu arhitekturu institucija koje su tu da bi kontrolirale bankarski sustav“, poručuje premijer Andrej Plenković.
Slaže se s tim i njemački kancelar Olaf Scholz: “Može se jasno reći – isplatilo se što smo posljednjih godina uveli vrlo striktna pravila. To nas stavlja u položaj da možemo reći da je europski bankarski sustav robustan i stabilan.”
“Kepitalizam” ili ne, ima Plenkovićevih i Scholzovih kolega koji su spremni ići i mnogo dalje.
“To pokazuje da isto tako trebamo gledati unaprijed prema onom što nam nedostaje, a to je finaliziranje bankovne unije te finaliziranje unije tržišta kapitala. Mislim da bi nas ovo trebalo motivirati da nastavimo u tom smjeru”, kaže predsjednik Vlade Belgije Alexander De Croo.
Način na koji je aktualnom bankarskom krahu jednim potezom izbrisano 17 milijardi dolara u obveznicama sigurno će imati dugoročni efekt na globalno financijsko tržište i povjerenje ulagača, kažu stručnjaci.
“Mislim da je ovo imalo duboke implikacije na regulaciju banaka i način na kojim banke upravljaju same sobom”, poručuje Bill Winters, izvršni direktor Standard Chartered grupe.
U ovom trenutku još se ne vidi jasno kakve. Nitko nema kristalnu kuglu. S ove ili one strane velike bare.
“Mnogo je nesigurnosti ovdje. Koliko će biti značajan ovaj kreditni slom? Koliki će utjecaj imati na sposobnost poduzetnika da šire svoj biznis i zapošljavaju ljude koji će moći plaćati svoje račune? To su velike nepoznanice”, ističe glavni analitičar Moody’s Analyticsa Mark Zandi.
No, u EU nema kreditnog sloma na horizontu. Samo Švicarci ovaj put pogođeni švicarcima. Zbog viših zahtjeva regulatora, banke u EU znatno su kapitaliziranije i likvidnije nego švicarske i američke banke, a hrvatske banke kapitaliziranije i likvidnije nego europske banke. Ovaj potres-test ne bi trebale osjetiti.
“Može se reći da su banke u prosjeku u Hrvatskoj solidnije nego što je prosjek eurozone, a opet, prosjek eurozone je vrlo dobar”, kaže Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a.
Miran je i premijerov savjetnik Zvonimir Savić: “Mi ne očekujemo nikakvu krizu povjerenja, dapače, hrvatske banke su visoko kapitalizirane, u tom smislu ne očekujemo apsolutno nikakve probleme što se tiče hrvatskog bankarskog sektora”.
Pogotovo ne bi trebale osjetiti to što su hrvatski građani dio štednje prelili u narodne obveznice.
“Pa ne, taj novac se opet vratio u bankarski sustav, opet je na računu, samo ne više nas kao privatnih depozitara, nego na računu ministarstva financija. Likvidnost je ogromna, kao posljedica ulaska u europodručje”, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Najveća u povijesti hrvatskog bankarskog sustava! No, što god se zbilo, kredite će u bankama biti sve teže dobiti.
“Ono što će se sigurno dogoditi je zaoštravanje uvjeta financiranja. To ne mora značiti da će dići kamatne stope, ali će smatrati kredite rizičnijima pa će tražiti veće kolaterale”, pojašnjava zamjenica guvernera HNB-a Švaljek.
Čak i ako dodatno ne poskupe. A poskupjeti hoće.
“I povećanje postupno kamatnih stopa. Dakle, bit će krediti manje dostupni nego ranije, i kamatne stope će sigurno biti u narednim godinama više, jer ovo razdoblje niskiha kamatnih stopa je iza nas, to se tako skoro neće ponoviti”, kaže ekonomski analitičar Novotny.
Novotnyja mnogo više brine kretanje inflacije. Ako se pokaže da je tvrdokorna, ističe i Švaljek, dulje će ostati povišene kamatne stope.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!