Željko Ivanković, ekonomski analitičar i urednik portala Ideje.hr, dao je svoje komentare o prvoj godini Hrvatske u eurozoni u razgovoru s Natašom Božić Šarić u Newsroomu.
Na samom početku emisije, Ivanković je predstavio knjigu “Ekonomist ima dvije ruke”, posljednje djelo velikog hrvatskog ekonomista Ive Bićanića, koje je objavljeno posthumno, uz značajan Ivankovićev doprinos.
Ocjena prve godine u Eurozoni
“Oslonit ću se na Bićanića jer i razmišljam slično. Sigurno je put u euro imao dobre namjere, ali i neke negativne posljedice, neočekivane. Dvije godine prije nego nas je zadesila inflacija, Bićanić je upozoravao da HNB ne razmišlja o tome i da nije kapacitirana razmišljati o tome. Pojavilo se 400 milijuna eura koje HNB plaća bankama i na taj način sterilizira novac u opticaju. To je primijetio i ministar Primorac, a problem je to koji se pojavio paralelno; tih 400 milijuna nije malo za ne raditi ništa. Nastao je tako da se od banaka tražilo da ne kreditiraju, da se ljudi razdužuju i da sve ostane stabilno da se može ući u euro. Depoziti su strašno rasli. I onda 400 milijuna date da se ništa ne radi. Primorac je uočio taj problem, ali nema mehanizama u HNB ulaskom u euro da se na taj problem reagira”, kazao je Ivanković.
“Ulazak u eurozonu ima dvije strane i jako ga je ružno promatrati propagandno”, dodao je.
Tko je najviše profitirao?
“Banke su disciplinirano slijedile monetarnu politiku koja je od njih tražena…i profitirale”, istaknuo je.
A najviše su izgubili građani. Dvostruko.
“Inflacija je najviše rasla u području hrane, a rasle su i cijene stanova, što je isto gubitak. Kada razgovarate s agentima za nekretnine, oni kažu da se stanovi često kupuju za gotovinu. To je ta lova koja je stigla iz inozemstva. Puno više se kupuju za gotovinu nego što su se nekad kupovali na kredite”, objasnio je Ivanković.
“Hrvatska je u razvijenijem dijelu svijeta, ali postoji i druga strana…”
Premijer Plenković se hvali da smo u njegovom mandatu postali jedna od najrazvijenijih država svijeta, no postavlja se pitanje ima li argumenata za te tvrdnje.
“Hrvatska jest u razvijenijem dijelu svijeta, ali to ne znači da ne postoji i druga strana. Bitno je u dugoročnom smislu što Hrvatska nije skočila u neki visoko razvojni klub. Hrvatska je tu gdje je već desetljećima, a za viši razvojni klub treba rasti 4%. Hrvatska sada raste 2%, što je njena dugoročna stopa rasta i onda premijer i drugi ističu da je to duplo više nego u Europskoj uniji. Hrvatska je na 75% razvoja prosjeka Europske unije, a ako rastete 1%, a Europska unija 0.5%, treba vam 50 godina da stignete prosjek. Ako rastete 4%, a Europska unija 2%, treba vam dvadesetak godina. Hrvatska duplo bolje stagnira nego Europska unija.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!