Regulatori i zakonodavci se moraju uhvatiti u koštac s rizicima koje kriptoimovina donosi za financijsku stabilnost i osigurati da ne kreira potrese na financijskom tržištu, rekao je u petak predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman.

Unatoč brzom rastu, kriptoimovina je još uvijek inferiorna u usporedbi s tradicionalnom pa regulatori trebaju reagirati i osigurati sigurno okruženje kako bi potrošači i investitori bili zaštićeni od prevara i manipulacija, istaknuo je Žigman u izlaganju na temu “Regulacija i financijske inovacije u službi korisnika i tržišta: mogućnosti i rizici” na konferenciji „Fintech – inovacije, rizici i odgovornost“.

Na konferenciji se razmatra rast fintech sektora na svjetskom financijskom tržištu, a organizirala ju je Hanfa u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci.

Bitcoin i dalje najzastupljeniji

Žigman je ocijenio da je FinTech revolucija globalni nazaustavljiv fenomen koji nudi brojne mogućnosti unaprjeđenja usluga i poslovanja.

“Blockchain i kriptimovina su globalni, a perspektiva lokalna. Kreiranje kriptimovine je pokušaj obnove financijskog sustava iz temelja, bez tradicionalnog financijskog institucionalnog okvira, stoga regulacija kriptoimovine sve više dolazi u fokus,” naglasio je.

Žigman je rekao da Europska komisija i sve članice EU rade na novoj regulativi te da će se ti regulatorni odgovori moći dijelom implementirati već 2022.

Kazao je da je rudarenje bitcoinom došlo do zenita i da se u tom kontekstu usporava priča i stvaranje novih bitcoina, dodavši da na tržište ulaze novi igrači, no bitcoin je još najzastupljeniji.

Njegova cijena je ekstremno volatilna, radi se o imovini koja još uvijek nema neku stabilnu vrijednost i u tom smislu su moguća iznenađenja.

Podsjetio je da je bitcoin nastao 2008. u vrijeme financijske krize. Malo je ljudi tada znalo o tome, a ni oni koji su ga kreirali nisu očekivali da će vrijediti bogatstvo. Bitcoin više nije najjača kriptovaluta u svijetu kriptoimovine, u ovoj godini još više gubi dah, a ostali oblici rastu i zaokupljaju investitore, koji sve više ulažu u kriptoimovinu.

Žigman je rekao i da je bitcoin lani strelovito rastao u odnosu na tradicionalne oblike imovine te da je privlačio mnoge ulagače, a i u 2021. se nastavlja njegov veliki prinos.

Digitalna imovina

Stoga je i kod regulatora veliki oprez prema tome kako se postaviti prema takvim pokazateljima jer je, kaže, teško objasniti zašto ulagati u tradicionalne oblike imovine, kada postoji nova imovina koja pokazuje odlične rezultate.

Prema jednom istraživanju, 83 posto ispitanika vjeruje da će digitalna imovina biti značajna alternativa novcu još 5 do 10 godina, dok je 66 posto ispitanika zabrinuto zbog kibernetičke sigurnosti. Oko 90 posto ispitanika smatra da će globalni digitalni identitet biti važan u njihovim budućim strategijama blockchaina i digitalne imovine, dok se 70 posto slaže da će regulativa uskoro ugledati svjetlo dana.

Za koga će regulativa biti najprimjerenija tek ćemo vidjeti, a neki smatraju da će biti najprimjerenija i najviše koristiti današnjem financijskom establišmentu, rekao je Žigman, ogradivši se i kazavši da je ipak riječ o samo jednom od komentara.

Žigman je naveo da se današnji regulatorni odgovori ponajprije baziraju na sprječavaju pranja novca u cijeloj EU, te da u tom kontekstu Hanfa nadzire kriptomjenjačnice, ali da još uvijek ne licencira njihov rad. Napomenuo je i da prometi u kriptomjenjačnicama nezaustavljivo rastu, pa se očekuje da bi on ove godine mogao stati uz bok prometu na Zagrebačkoj burzi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.