Hrvatska značajno zaostaje za prosjekom EU27 prema ključnim makroekonomskim i energetskim pokazateljima, pa je za svakih 1.000 EUR BDP-a Hrvatska troši 50% više energije od prosjeka EU27, istaknuto je danas na prvoj od niza konferencija na temu energetike pod nazivom: „Energetski razvoj uz zelenu tranziciju i sigurnost opskrbe“ u organizaciji Znanstveno razvojne inicijative ZRIN. Prema predviđanjima Hrvatska ne dostiže vlastite ciljeve dekarbonizacije, a investicije u energetske djelatnosti 2020. i 201. su 22% ispod ciljanog prosjeka i padaju.

Za promjenu takvog negativnog trenda ključni su dinamičniji razvoj uz rast investicija te učinkovitije trošenje energije, vodeći posebno računa o sigurnosti opskrbe.

Na tom tragu, ključne preporuke ZRIN-a su:

1. Izmijeniti strategije udjela obnovljivih izvora da 2030. sa 37% na cilj EU koji je 45%.
2. Unaprijediti provedbu i praćenje te izraditi Provedbene programe strategije i Planove projekata.
3. Iskoristiti EU financiranje Plan RePower, Projekti zajedničkog interesa (PCI) i bolje koristiti JANAF, Terminal UPP kapacitirati na 6.1 milijardu m³, izgraditi dodatna plinska skladišta i modernizirati rafineriju Sisak.
4. Propisati obavezne zalihe plina (kako postoji za naftu) s današnjih maksimalnih kapaciteta za 52 prosječna dana na barem 100 dana s dostupnim poljima.
5. Osigurati i pratiti provedbu rasta rezervi vlastitog plina i nafte skoro dva puta radi održive tranzicije prema OiE uz vlastitu proizvodnju
6. Za veliku buduću ovisnost o električnoj energiji ne postoje još ekonomična rješenja sustava za pohranu za sigurnost opskrbe.

Predsjednik Znanstveno razvojne inicijative ZRIN Damir Vanđelić naglasio je kako su ovo prve preporuke nastale nakon što je radna skupina za energetiku ZRIN-a napravila opširnu analizu aktualnog stanja u energetskom sektoru.

„Svakako se mora ubrzati rast proizvodnje obnovljivih izvora energije i bolje iskoristiti prednosti članstva u EU u dobivanju sredstava i eliminaciji prepreka. Također, treba razvijati i kapacitete za pohranu električne energije i plina, kao i potrebnu infrastrukturu. Vrijeme je i da se donese Strategija dekarbonizacije/zelene tranzicije strateških energetskih kompanija s konkretnim planovima provedbe“, istaknuo je Vanđelić.

Zaključuje kako se promjenom korporativnog upravljanja i vlasništva u strateškim energetskim kompanijama te investicijama može zaustaviti trend pada poslovnih aktivnosti i osigurati razvoj, kako domaćih izvora energije, tako i niskougljične energije te sigurnost opskrbe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.