U fokusu konferencije Hrvatska kakvu trebamo – Welcome to Croatia bila je demografska politika, obrazovni sustav i tržište rada

Hrvatsku treba brendirati kao sigurnu i poželjnu radnu destinaciju, poručeno je s konferencije Hrvatska kakvu trebamo – Welcome to Croatia – Izazovi integracije stranih radnika, koja se u suorganizaciji Hrvatske gospodarske komore i Večernjeg lista održala u Zagrebu.

Nedostatak radne snage uslijed negativnih demografskih trendova i iseljavanja hrvatsko gospodarstvo zadnjih nekoliko godina kompenzira uvozom radnika iz zemalja izvan područja Europske unije. Potrebe poslodavaca su velike, samo u prvih 7 mjeseci ove godine izdano je gotovo 132.000 radnih dozvola, a za iduću godinu predviđa se daljnji rast.

Predsjednik HGK Luka Burilović u svom izlaganju istaknuo je kako postupci izdavanja radnih dozvola načelno traju predugo te da bi digitalizacija i povezivanje svih institucija uključenih u proces pridonijeli skraćivanju rokova.

Svoj doprinos integraciji stranih radnika i njihovom uključivanju i osposobljavanju za tržište rada, HGK je dala kroz integracijski program za strane radnike Welcome to Croatia, prvi takav u Hrvatskoj. Također je provela analizu zemalja iz kojih bi Hrvatska mogla privlačiti radnu snagu, te pokrenula inicijativa za sklapanje Sporazuma u provedbi projekta internacionalizacije tržišta rada i otvaranje potražnih centara za informiranje i selekciju stranih radnika ili potencijalnih useljenika hrvatskih korijena.

„Članice Hrvatske gospodarske komore od donositelja odluka očekuju predvidljiv regulatorni okvir, obrazovni sustav koji je osnova za stvaranje kvalitetne domaće radne snage te sustavnu imigracijsku i integracijsku politiku. Inicirali smo sklapanje sporazuma o dovođenju kvalificirane radne snage kojim se naglašava važnost formiranja centara u zemljama s najvećim potencijalom za privlačenje one radne snage koju domaće tržište ne može osigurati. Sporazumom, čije sklapanje očekujemo do kraja godine, znatno bi se unaprijedio sustav informiranja i selekcije strane radne snage. Vrijeme je za novi nacionalni konsenzus o ključnim pitanjima koji će oblikovati Hrvatsku u idućem razdoblju, a ovog puta u fokusu trebaju biti pitanja iz demografije, obrazovanja i tržišta rada”, izjavio je Burilović.

Jedna od aktivnosti HGK je i osnivanje Zajednice agencija za zapošljavanje, s ciljem uređenja statusa agencija za zapošljavanje i uvođenja kontrole za borbu protiv nelojalne konkurencije, što će u konačnici doprinijeti i poboljšanju uvjeta rada za strane radnike.

Strelovit rast broja stranih radnika u Hrvatskoj posljedica je ne samo gospodarskog rasta već i negativnih demografskim trendova, ali i činjenice da neki domaći radnici ne želi raditi teške poslove, kazao je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.

„Moramo priznati da jedan dio Hrvata ne želi raditi teške fizičke poslove pa tražimo zamjenu među stranom radnom snagom koja će raditi te poslove. Događa nam se fenomen koji se dogodio svim razvijenim zemljama. Trebamo poslati poruku da bez stranih radnika nema gospodarskog rasta i razvoja“, kazao je Jandroković i naveo kako se procjenjuje da će ove godine zahtjev za radnu dozvolu predati oko 200 tisuća radnika iz trećih zemalja.

Jandroković je mišljenja da država nije jedina koja treba biti uključena u proces njihove integracije već da je, među ostalim, bitno da u tome sudjeluju i tvrtke, posebno velike kompanije koje bi stranim radnicima trebale osigurati učenje jezika i pomoći oko rješavanja pitanja stanovanja.

Sudjelujući na panelu „Politika i radna snaga“, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, osvrnuo se na izmjene Zakona o strancima i politika vezanih uz zapošljavanje „Generalni stav je da nam strategija treba, što ne znači da do sada nije bilo ozbiljnih politika. Novi Zakon o strancima je donesen 2021., a sada ga usklađujemo sa stvarnim potrebama tržištima“, kazao je Piletić i naveo kako je jedna od nužnih izmjena produženje važenja radnih dozvola na tri godine jer se u jednoj godini, koliko sada vrijede, ne može ostvariti integracija stranih radnika u društvo i poslovnu zajednicu.

Kako bi se spriječile zloporabe kod zapošljavanja stranaca, istaknuo je da treba jačati Državni inspektorat, ali i sustav provjere kroz druge institucije.

„Treba omogućiti iseljenim Hrvatima da vide svoju šansu u povratku. Sada nam je gospodarstvo na razini 75 posto EU-a, a kada prijeđemo 80 posto, znači da neće biti drastičnih razlika po visini prihoda između RH i onih destinacija u koje se odlazilo“, kazao je Piletić.

Velika fluktuacija zaposlenika zajednički je problem gotovo svih tvrtki koje među zaposlenicima imaju velik udio stranih radnika, rečeno je na panelu “Hrvatski gospodarstvenici -strana radna snaga”. Jezična barijera jedan je od najvećih izazova, ali i prilagodba radim uvjetima. Integracija i obuka odvija se kroz interne programe tvrtki, ali i kroz program Welcome to Croatia. Predstavnici tvrtki Nikolina Misir iz TT Hotels Croatia, Sanjin Purić iz GP KRK, Anto Pivac iz Đuro Đaković Montaže, Danijel Benčić iz tvrtke Rudan te Stjepan Jagodin iz agencije Pinoy 385, složili su se da će u narednim godinama izazovi biti još veći jer će rasti potrebe za stranom radnom snagom te za profilima radnika složenijih zanimanja i visoke stručne spreme.

Uz aktivnosti koje će pridonijeti privlačenju iseljenih Hrvata i stranih radnika, iznimno je bitno kontinuirano raditi na aktivnim mjerama demografske politike, neki su od zaključaka konferencije. Također, nužna je još kvalitetnija suradnja između obrazovnih institucija i poslodavaca odnosno usklađivanje obrazovnog sustava potrebama tržišta rada te modernizacija nastavnih programa koji će zadovoljiti potrebe tržišta rada koje nove tehnologija i digitalizacija mijenjaju brže neka ikada ranije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.