Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv 54-godišnjeg državljanina Srbije kojeg tereti da je kao pripadnik srpske paravojne formacije 31. kolovoza 1991. u Doljanima kod Daruvara sudjelovao u ratnom zločinu protiv zarobljenih hrvatskih policajaca.

Tužiteljstvo je preciziralo da je 54-godišnjak bio član skupine koja je četvorici zarobljenih pripadnika hrvatske policije naredila da se skinu u donje rublje i legnu na cestu glavom okrenutom prema tlu. Potom su im žicom vezali ruke, pokušali na njihovim leđima zapaliti hrvatsku zastavu, a kada nije htjela gorjeti kidali su je na komade i tjerali ih da je jedu.

Okrivljenika se tereti da je zajedno s pripadnicima paravojne skupine tukao zarobljenike kundakom pušaka i čizmama, a neki pripadnici te skupine su pucali u zavezane zarobljenike i pritom ubili dvojicu, dok je jedan zarobljenik preminuo od ozljeda. Četvrti zarobljenik je preživio unatoč teškim ozljedama, dodalo je tužiteljstvo.

Na zagrebačkom Županijskom sudu u ožujku 2019. zbog sudjelovanja u ubojstvu trojice zarobljenih hrvatskih policajaca u Doljanima, na 12 godina zatvora u odsutnosti je osuđen Stojan Vujić.

Vujića je optužnica teretila da je 1. rujna nakon minobacačkog i pješačkog napada na Doljane tukao vezane zarobljenike MUP-a i seoske straže, u koje je, zajedno s ostalim pripadnicima tzv. Teritorijalne obrane Pakrac, pucao iz blizine zbog čega su preminula trojica zarobljenika, a ostala petorica teško su ozlijeđena.

Pritom su Vitomir Polenus, Željko Hunjek, Alfons Tutić, Vladimir Zimić i Marijan Polenus teško ozlijeđeni, dok su Srećko Manđini, Željko Bublić i Eugen Lapčić zadobili mnogobrojne teške i po život opasne ozljede od kojih su preminuli, što je sve bilo u suprotnosti s odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima.

Radilo se o ponovljenom postupku budući je prvotni postupak koji je protiv tada provooptuženog Stojana Vujića i drugooptuženog Borivoja Pavkovića, vođen pred Županijskom sudom u Bjelovaru, rezultirao oslobađajućom presudom zbog nedostatka dokaza.

Odlukom Vrhovnog suda od 12. listopada 2006. prihvaćena je žalba tužiteljstva te je ukinuta prvostupanjska oslobađajuća presuda i predmet je vraćen prostupanjskom sudu na ponovno suđenje.