Vrhovni sud djelomično je ukinuo prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Splitu kojim je zbog zastare obustavljen kazneni postupak protiv Miroslava Kutle, Ante Bušića, Tomislava Draguna, Ivice Biočine i Dubravke Vučković u slučaju Slobodna Dalmacija te je postupak vraćen na prvostupanjski sud.

Najviši sud je podsjetio da je optužnica protiv nekadašnjeg predsjednika uprave Globus holdinga Miroslava Kutle, bivšeg predsjednika uprave Slobodne Dalmacije Ante Bušića, suvlasnika štedionice Dukat Tomislava Draguna, direktora Štedno-kreditne zadruge Slobodne Dalmacije Ivice Biočine i direktorice Kaštelanske rivijere Dubravke Vučković za zlouporabe položaja i vlasti te zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju podignuta 2005. godine.

Petorka je optužena da je iz Slobodne Dalmacije izvukla 21 milijun kuna putem kredita i dionica te da su sudjelovali u prodaju dionica Kaštelanske rivijere kako bi se financirala ostala poduzeća u sastavu Kutline Globus Grupe.

Vrhovni sud je precizirao kako dvije točke optužnice terete četvero optuženika da su od kolovoza 1994. do lipnja 1997. i od 4. studenog 1996. godine počinili zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i poticanje na zlouporabu ovlasti  gospodarskom poslovanju, a u vezi sa Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Preostale tri točke optužnice se odnose na zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, poticanje na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaju i ovlasti počinjena 1995., 1997. I 1998. godine, dodao je Vrhovni sud.

Najviši sud je podsjetio da je prvostupanjski sud obustavio kazneni postupak za prve dvije točke optužnice jer smatra da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Prvostupanjski sud je ocijenio da se ne može primijeniti Zakon o nezastarijevanju jer djela za koje je petorka optužena nemaju obilježja ratnog profiterstva. Uz to, prvostupanjski sud je obustavio postupak u ostale tri točke optužnice zbog nastupa zastare, dodao je najviši sud.

Vrhovni sud smatra kako prvostupanjski sud nije obrazložio svoje zaključke da postoje smetnje za nastavak kaznenog postupka za dvije točke optužnice kojima se optuženici terete da su počinili kaznena djela u vezi Zakona o nezastarijevanju.

”U više svojih odluka Vrhovni je sud zauzeo pravno shvaćanje da za primjenu Zakona o nezastarijevanju nije dovoljna optužba da su kaznena djela počinjena u vrijeme kad je u Republici Hrvatskoj bio Domovinski rat i da je tada proveden proces pretvorbe. Za primjenu toga zakona potrebno je te okolnosti dovesti u uzročnu vezu s konkretnim optužbama”, pojasnio je najviši sud.

Vrhovni sud je dodao da Zakon o nezastarijevanju omogućava vođenje kaznenog postupka i utvrđenja postoji li krivnja optuženika i izvan rokova u kojima nastupa zastara kaznenog progona za osnovno kazneno djelo stavljeno na teret optuženicima.

”Kada sud ocijeni da izmjene optužnice koje je učinio državni odvjetnik ne omogućavaju primjenu Zakona o nezastarijevanju, tada treba postupanje za koje se terete optuženici razmotriti u okvirima osnovnoga kaznenoga djela stavljenog na teret optuženicima i za to također dati svoje zaključke, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti”, nadodao je Vrhovni sud navodeći samo inicijale optuženika.

Budući da je u tom dijelu prvostupanjsko rješenje bez obrazloženja, Vrhovni sud smatra da se ono ne može ispitati pa je prema zakonu moralo biti ukinuto, dok će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren.

”Osim toga će obratiti pažnju da se optužnici terete da bi počinili kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije što nije istovjetno kaznenim djelima ratnog profiterstva za koja nisu optuženi. Primjenu Zakona o nezastarijevanju treba svakako razmotriti”, zaključio je Vrhovni sud.

U lipnju 2009. Vrhovni sud naložio je suđenje petorki u slučaju Slobodna Dalmacija, a odluka je uslijedila nakon što je vijeće Županijskog suda u Splitu krajem 2005. obustavilo kazneni postupak. Financijski vještaci su tijekom suđenja tvrdili da nema štete pa je sud zaključio da nema ni kaznenog djela. Sudac izvjestitelj Dražen Tripalo je smatrao da je u obzir trebalo uzeti i iskaze svjedoka, a ne samo vještačenje.