Izvješća gradskih prijevoznika pokazuju da glavnina prihoda dolazi iz lokalnih proračuna. Na primjer, prema izvješću Zagrebačkog električnog tramvaja, to je poduzeće 2021. godine imalo ukupne prihode od 1,3 milijarde kuna, a prihod od prodaje karata iznosio je tek 270 milijuna kuna. Subvencije su iznosile oko 827 milijuna kuna
Grad Zagreb namjerava proširiti krug osoba koje imaju besplatan javni gradski prijevoz. Konkretno, namjeravaju podići dohodovni cenzus za umirovljeničke besplatne karte na 560 eura, čime će pravo na vožnju bez plaćanja ostvariti dodatnih 20 tisuća osoba. Također, uvodi se i besplatni gradski prijevoz za učenike i redovne studente.
Uglavnom, veći broj korisnika gradskog prijevoza vozit će se besplatno. Gradski prijevoznici – ne samo u Zagrebu – obilato se financiraju iz lokalnih proračuna, te od prodaje karata i tako ne bi mogli preživjeti, pa se tako nameće pitanje treba li ukinuti naplatu gradskog prijevoza i učiniti ga “besplatnim” za sve.
Od ZET-ovih 1,3 milijarde kuna, samo 270 milijuna od prodaje karata
Izvješća gradskih prijevoznika pokazuju da glavnina prihoda dolazi iz lokalnih proračuna. Na primjer, prema izvješću Zagrebačkog električnog tramvaja, to je poduzeće 2021. godine imalo ukupne prihode od 1,3 milijarde kuna, a prihod od prodaje karata iznosio je tek 270 milijuna kuna. Subvencije su iznosile oko 827 milijuna kuna.
Sličnu situaciju imamo i u Splitu, gdje je gradski prijevoznik “Promet” 2021. godine imao prihode od oko 157 milijuna kuna, od čega su poslovni prihodi – što se uglavnom odnosi na prodaju karata – iznosili oko 62 milijuna kuna. Znači, kao i u prethodnom slučaju, gradski prijevoz se, realno, financira iz proračuna. Da ta poduzeća žive od prodaje karata, odavno bi propala.
Luksemburg ukinuo naplatu prije tri godine
U slučaju ukidanja naplate karata, kompletno financiranje morala bi preuzeti lokalna jedinica, a s druge strane postigle bi se određene uštede na samim sustavima naplate. Uređaji za naplatu kao i kontrola putnika postali bi suvišni.
Neke države i gradovi u Europi eksperimentiraju s ukidanjem naplate javnog prijevoza. Osim komocije koju građani imaju kada znaju da im je gradski prijevoz dostupan bez naplate, ideja je i potaknuti ih na korištenje gradskog prijevoza, s obzirom na to da se većina gradova, pogotovo prema njihovim središtima, bori s prometnim gužvama. Tu je, naravno, i ekološki aspekt – javni prijevoz je manji zagađivač u odnosu na individualno korištenje automobila.
U Europi trenutno ima više gradova koji ne naplaćuju javni prijevoz. Najdalje u tome otišli su u Luksemburgu, najbogatijoj zemlji Europe, gdje je ukinuta naplata svih oblika javnog prijevoza, na državnoj razini. Treba reći da je prijevoz besplatan za lokalno stanovništvo, ali i za turiste.
Tallinn ima besplatni prijevoz već 10 godina, ali nije smanjio broj automobila
Prije 10 godina naplatu javnog prijevoza ukinuo je i Tallinn, glavni grad Estonije. No, čini se da nisu postigli željene efekte. Očekivalo se da će ukidanje naplate javnog prijevoza smanjiti korištenje automobila, ali taj efekt je izostao. Broj putovanja automobilima zapravo je porastao s 42 na 48 posto, što znači da su za smanjenje korištenja automobila u gradovima potrebne, ipak, sveobuhvatnije mjere od osiguranja besplatnog prijevoza.
Što se tiče Luksemburga, tamo se i prije ukidanja naplate javnog prijevoza on uglavnom financirao novcem poreznih obveznika. Manje od 10 posto ukupnih troškova pokrivalo se prodajom karata. Slično kao i u Hrvatskoj, prihodi od karata imali su, možemo reći, simboličnu ulogu u financiranju javnog prijevoza.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare