Štrajk u pravosuđu koji traje već gotovo dva mjeseca zaustavio je i osnivanje tvrtki zbog čega su se brojni poduzetnici našli u problemima. Nekima prijeti gubitak novca iz EU fondova jer do određenog roka neće uspjeti registrirati tvrtku, što je uvjet za dobivanje novca. Drugi, pak, ne mogu realizirati investicije jer su sve aktivnosti oko Sudskog registra zaustavljene.
Registri tvrtki ne bi trebali biti pod sudovima
O tome može li se ovaj problem nekako zaobići, porazgovarali smo sa zagrebačkim odvjetnikom Vlahom Hrdalom koji smatra da se poduzetništvo našlo u problemu prvenstveno zbog toga što Hrvatska njeguje “zastarjeli austrijsko-njemački model” u kojem sudovi vode registar firmi, pa ako oni ne rade, ne može se doslovno ništa.
“Ljudima iz drugih država je takav sistem bio u najmanju ruku besmislen i bez ovog štrajka koji je doveo do ekstremnih primjera kao što je onaj jednog postojećeg trgovačkog društva koje je onemogućeno u funkcioniranju jer je jedini direktor umro. Povrh toga, sudski registri u Hrvatskoj – kad nisu u štrajku – imaju različite politike oko istih pitanja pa što je primjerice moguće u Splitu nije u Zagrebu što dovodi do suludih situacija gdje netko osnuje firmu u Splitu pa je odmah preseli u Zagreb jer ‘selidbu’ pak Zagreb ne može odbiti iako time postaje nadležan za firmu koju je odbio registrirati”, kaže Hrdalo.
Štrajk je stvorio mini tržište tvrtki kako bi se završili započeti projekti
Pojašnjava i da je štrajk doveo do stvaranja mini-tržišta na kojem već započeti projekti traže bilo kakvu firmu kako bi došli do pravne osobnosti koja im je potrebna za preuzimanje prava i obveza. Napominje da se tu ne radi o „kupnji“ firme jer se to opet ne može provesti u sudskom registru već se radi o sklapanju obveznopravnog ugovora kojim se regulira međusobni odnos.
“To otprilike znači da vlasnik firme za određenu naknadu prepušta upravljanje društvom nekoj drugoj osobi ili firmi, ali bez evidentiranja tih promjena u sudskom registru. Banke srećom nisu u štrajku pa se jedino publiciranje stvarnog stanja zapravo vrši promjenama na potpisnom kartonu u banci. Pitanje je tu proizvodnje učinka prema trećim osobama koje se opravdano pouzdaju u točnost podataka u sudskom registru jer im bankovno stanje drugih firmi naravno nije dostupno”, pojašnjava Hrdalo.
Preuzimanje tvrtke bez upisa u registar nosi određene rizike
No, uz takav posao idu i određeni rizici, praktički za sve uključene strane.
“Rizik leži i na interesentu za preuzimanje takvog društva jer – osim ako se radi o neaktivnoj firmi koja nikad nije ni započela s poslovanjem – on mora provesti due diligence kao kod bilo kojeg drugog preuzimanja. Povrh toga, upisanog direktora i dalje ništa – osim kaznene i materijalne odgovornosti – ne može spriječiti da vodi poslove tog društva unatoč potpisanom ugovoru. Korisno je stoga, a i potrebno, ažurirati stanje u Registru stvarnih vlasnika ako u takvom aranžmanu stvarnu kontrolu nad društvom ostvaruje osoba različita od trenutno upisane. Sve je to vrlo komplicirano i nije nešto za čim poduzetnici posežu za vrijeme redovnog funkcioniranja institucija, ali dugotrajnost ovog štrajka baca svih u očaj”, kaže Hrdalo.
Nekome opcija može biti osnivanje tvrtke u inozemstvu
Postoji i jednostavnije rješenje, ali ono sasvim sigurno nije pogodno za sve – osnivanje tvrtke u nekoj drugoj zemlji članici EU.
“Na primjer, u Austriji je trgovačko društvo moguće osnovati potpuno online, a kako srećom i Porezna uprava ne štrajka, moći ćete za njega vrlo brzo pribaviti OIB koji vam treba za početak rada u Hrvatskoj”, kaže Hrdalo.
Što se tiče samog štrajka, Hrdalo kaže da je ovo jedinstvena situacija kojom se pravna teorija zapravo nikad nije bavila jer je pravosuđe „projektirano“ tako da uvijek radi.
Iznenađuje da Vlada ne želi popustiti
“U Sjedinjenim Američkim Državama je štrajk javnih službenika čak zabranjen (u većini saveznih država) jer je nefunkcioniranje sustava nepojmljivo i nedopustivo. Kad se to i dogodi, u Americi se rješava radikalno kao kad je 1981. predsjednik Reagan najurio 11 tisuća kontrolora zračnog prometa i zamijenio ih vojnim kolegama. Europa srećom drugačije gleda na to i kod nas se nedvojbeno radi o zakonitom štrajku, ali s nesagledivim posljedicama”, kaže Hrdalo.
Dodaje i da ga iznenađuje da se baš za ove plaće koje traže mahom žene-radnice nije moglo iznaći sredstava.
“Unatoč tome, ne može se Vladi odricati pravo da uzimajući u obzir širu sliku određuje plaće javnih službenika, ali čini mi se da su se zaletjeli s odlukom o uskrati plaće pravosudnim dužnosnicima za vrijeme štrajka jer oni sad više nemaju obvezu obavljati čak ni hitne poslove zato jer je neplaćeni rad zabranjen našim Ustavom. Štrajk međutim utječe na ustavnopravno stanje i tako što ugrožava još jednu ustavnu kategoriju – slobodu poduzetništva”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare