U najnovijim vijestima iz svijeta, priča o najvećem plutajućem ledenjaku otkriva fascinantnu transformaciju oceanskog života.
Ovaj div, veći od Luksemburga, započeo je svoje putovanje 2017. godine, odvajanjem od Antarktičkog ledenog pojasa, postavši jedan od najznačajnijih prirodnih fenomena desetljeća.
Rođenje ledenog kolosa
Sve je počelo pukotinom na Larsen C ledenoj ploči koja se proteže u Weddellovo more s Zapadnog Antarktičkog poluotoka. Znanstvenici su krajem 2016. godine uočili brzo širenje pukotine koja je rezultirala odvajanjem jednog od najvećih zabilježenih ledenjaka. A-68, kako je službeno nazvan, pokrivao je površinu od više od 5.700 kvadratnih kilometara i bio je debeo 235 metara, predstavljajući približno 10% cjelokupne Larsen C ledene ploče.
Epsko putovanje prema sjeveru
Nakon godinu dana nepomičnosti, zarobljen u sezonskom ledu Antarktika, ledenjak je započeo svoje dramatično putovanje prema sjeveru. Tijekom 3,5 godine, njegova odiseja je postala globalni fenomen, posebno tijekom božićnih blagdana 2020. godine. Stručnjaci su pratili njegovo kretanje kroz takozvanu “Ledenjačku aleju”, gdje snažne morske struje nose ledenjake prema sjeveru u toplije vode Južnog oceana.
Složena dinamika ledenog diva
Kako se ledenjak kretao prema sjeveru, znanstvenici su dokumentirali fascinantnu interakciju između leda, oceana i atmosfere. Satelitska praćenja otkrila su da se ledenjak stanjivao brzinom od oko 7 metara mjesečno u toplijim vodama. Ovo dramatično topljenje rezultiralo je oslobađanjem ogromnih količina slatke vode – više od 152 milijarde tona tijekom samo tri mjeseca na prijelazu iz 2020. u 2021. godinu.
Plutajuća oaza života
Zdravlje oceanskog ekosustava značajno se mijenjalo oko ledenjaka. Znanstvenici su otkrili jedinstveni fenomen – ledenjak je stvarao “halo efekt”, gdje su se razvijale posebne vrste algi prilagođene životu u ledu. Ove alge su mogle preživjeti velike razlike u slanosti vode, stvarajući temelj za bogati hranidbeni lanac koji je privlačio zooplankton i veće morske životinje.
Dramatični utjecaj na morski život
Oko ledenjaka formirao se jedinstveni ekosustav koji se protezao stotinama kilometara. Istraživači su zabilježili:
- Povišene razine nitrata i fosfata u površinskim vodama
- Pojavu ledenih algi koje su cvjetale oko A-68 i njegovih “ledenih potomaka”
- Koncentraciju zooplanktona koji se hranio algama
- Potencijalno privlačenje velikih kitova usana koji su tražili bogate izvore hrane
Znanstvena otkrića i inovacije
Praćenje A-68 donijelo je revolucionarna otkrića o utjecaju ledenjaka na oceanske sustave. Svakodnevno oslobađanje 1,5 milijardi tona slatke vode stvorilo je do tada neviđene učinke na strukturu oceanskih voda. Umjesto očekivane stratifikacije, ogromne količine slatke vode stvarale su jedinstvenu dinamiku koja je gurala dublje slojeve vode prema dolje, potencijalno povećavajući sposobnost oceana da zarobi ugljik.
Prijetnja otoku South Georgia
Jedna od najdramatičnijih epizoda putovanja A-68 bila je potencijalna prijetnja otoku South Georgia, važnom utočištu za mnoge ugrožene vrste. Otok je središte zaštićenog morskog područja koje se proteže na više od 1,24 milijuna kvadratnih kilometara.
Stručnjaci su strahovali da bi ledenjak mogao:
- Oštetiti morsko dno oko otoka
- Blokirati pristup moru životinjama koje se razmnožavaju na otoku
- Poremetiti lokalne ribolovne aktivnosti
- Izmijeniti kemijski sastav okolnog mora
Konačna sudbina
Do svog konačnog raspada u travnju 2021. godine, A-68 je izgubio nevjerojatnih 802 milijarde tona leda. Njegova transformacija iz monolitnog ledenog bloka u mnoštvo manjih fragmenata pružila je znanstvenicima jedinstvenu priliku za proučavanje procesa raspada velikih ledenjaka.
Budućnost polarnih regija
Klimatske promjene povećavaju vjerojatnost odvajanja velikih ledenjaka poput A-68. Vijesti o polarnim regijama sve češće izvještavaju o sličnim događajima, što naglašava potrebu za boljim razumijevanjem ovih procesa i njihovog utjecaja na globalne oceanske sustave.
Značaj za klimatska istraživanja
Praćenje A-68 pokazalo je važnost integriranog pristupa u proučavanju klimatskih promjena. Kombinacija satelitskog praćenja, oceanografskih mjerenja i bioloških studija pružila je sveobuhvatni uvid u kompleksne interakcije između ledenjaka i oceanskih ekosustava.
Lekcije za budućnost
Iskustvo s A-68 pomoglo je znanstvenicima razviti bolje modele za predviđanje ponašanja velikih ledenjaka i njihovog utjecaja na morske ekosustave. Ova znanja bit će ključna za razumijevanje i prilagodbu na buduće promjene u polarnim regijama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!