Naša meteorologinja Tea Blažević u Glasgowu je na samitu o klimi COP26. Tamo je razgovarala s Nancy Saich, glavnom stručnjakinjom za klimatske promjene u Europskoj investicijskoj banci.

Glavna ste stručnjakinja za klimatske promjene u Europskoj investicijskoj banci. Započnimo s posljednjim izvješćem IPCC-ja. Možete li nam ga prokomentirati?

Saich: Prvi je dio objavljen na ljeto, vezan uz klimatologiju. Nadograđuje se na njihovo posebno izvješće iz Katowica u pogledu 1,5 °C. Doista nam pokazuje da smo na kritičnoj točki u pogledu naše buduće klime. Više ne možemo gubiti vrijeme. Mislim da je vrlo jasno da se moramo fokusirati na cilj od 1,5 °C. Ako to ne učinimo, posljedice će biti goleme za milijune ljudi i za siguran život na planetu za sve nas. Možda ne za mene, ali za generaciju naše djece.

Mislite li da ćemo ostati ispod 2 °C?

Saich: Pa zapravo…

Ispod 1,5 °C.

Saich: Apsolutno, baš sam to htjela reći. EIB i ja osobno smatramo da još imamo šanse za 1,5 °C. Implikacije toga da ne ciljamo na 1,5 °C toliko su goleme da se nadam, i vjerujem, da globalno zagrijavanje možemo zadržati ispod 1,5 °C. Ali moramo vrlo ozbiljno djelovati.

I vrlo brzo. Trebamo brzu tranziciju.

Saich: Apsolutno!

Posljednjih godina više je ekstremnih vremenskih događaja nego ikad.

Saich: Tako je, više je ekstremnih događaja, ali i sporih promjena koje se ubrzavaju i koje bi mogle dovesti do točki prekretnica. Jedan od primjera je porast razine mora. Dakle, imamo ove spore promjene koje se ubrzavaju i mnogo je više ekstremnih vremenskih događaja koji su učestaliji.

Spomenuli ste točke prekretnice, mislite li da smo ih neke već prešli?

Saich: Nadam se da nismo. Dakako, treba nas zabrinjavati topljenje leda i tako dalje. Cilj fokusiranja na 1,5 °C je da izbjegnemo te točke prekretnice. Ruku na srce, ako ih prijeđemo, nećemo se moći nositi s takvim klimatskim promjenama, situacija će se oteti nadzoru i čovječanstvo se neće moći nositi s time. Stoga se nadam da ih nismo prešli.

No, jeste li zabrinuti?

Saich: Da, veoma sam zabrinuta. I zato EIB, kao klimatska banka, velikom pritisku izlaže sebe, ali i druge, kako bi se ubrzale aktivnosti jer posrijedi je vrlo ozbiljna situacija. Pogledajmo istini u oči, ovo je prijetnja egzistenciji čovječanstva! S time smo suočeni.

Ali velika vijest ovdje na konferenciji bila je to da prvi put u povijesti postoji mogućnost da se porast globalne temperature zadrži ispod 2 °C.

Saich: Da, to je vrlo pozitivno, kada gledamo doprinose zemalja… Treba nam djelovanje koje odgovara…

No, ne činimo dovoljno, zar ne?

Saich: Moramo prijeći s riječi na djela, a djela moraju imati financijsku podršku. Mislim da je Mark Carney jučer ili prekjučer rekao da trebamo bilijune dolara kako bismo ovo zapravo ostvarili. No obećanja su silno važna.

Isto tako, moramo mobilizirati privatni i javni sektor.

Saich: Apsolutno. Nije zadatak javnih banaka da to same financiraju, nego da pokušaju privući i privatno financiranje.

Možete li s nama podijeliti iskustva EIB-a?

Saich: Učinili smo dvije vrlo važne stvari: donijeli plan djelovanja “Climate Bank Roadmap” kako bi sve naše aktivnosti bile u skladu s onim dogovorenim u Parizu. Sve što radimo mora biti kompatibilno s pariškim ciljevima, s ciljem od 1,5 °C te ciljem za prilagodbu i otpornost. Drugo: svoj cilj za zeleno financiranje do 2025. podigli smo tako da prelazi 50 %. Dakle, sve je usklađeno s Parizom i predvidjeli smo mnogo više novca za ono što pomaže riješiti problem i privuče druge da učine isto.

I vrlo je važno spomenuti da više ne ulažete u nove projekte koji se temelje na fosilnim gorivima.

Saich: Tako je. Imamo kriterij koji nazivamo standardnim vrijednostima emisija. Ne isključuje nijedno gorivo, ali ako su vaše emisije iznad 250 grama CO2/kWh, ne možemo vas financirati jer naprosto ne ispunjavate uvjete.

Stručnjakinja ste za klimu. Što vas najviše zabrinjava kada je posrijedi klimatska kriza?

Saich: Najviše me zabrinjava, a što vidim posvuda ovdje, tragedija za sljedeći naraštaj, ne samo zato što sam majka… Ali vidim ove slike mladih ljudi koji traže odrasle da se ponašaju kao odrasli i zaštite njihovu budućnost. Smatram to tragedijom, ali možemo to ispraviti. No moramo upamtiti da se čak i ne radi o budućim naraštajima, nego o današnjim mladima koji se boje, zabrinuti su, čak razmišljaju o tome da nemaju djecu jer se toliko brinu zbog klimatskih promjena. Mislim da je to najvažnije što treba upamtiti.

Današnji je dan posvećen mladima. Kažu da ih vlade i pregovarači nedovoljno slušaju. Poručuju: “Mnogo govorite, a zapravo trebate mnogo djelovati.” Slušaju li, primjerice, stručnjake za klimu?

Saich: Mladi ili političari?

Političari.

Saich: Mislim da slušaju, ali katkad dolazi do političkih kompromisa koji nisu u skladu sa znanošću. A problem je u tome što, kao što je Greta rekla, znanost ne laže. Čeka nas velika katastrofa bez obzira na to mogu li to političari politički riješiti ili ne. Stoga moramo slušati znanstvenike.

Kako možemo spriječiti najgori scenarij, recimo, da globalna temperatura poraste za 3 ili 4 °C?

Saich: Mislim da moramo gledati velike, ključne sektore. Energetiku, prijevoz i uporabu zemljišta. I moramo upotrijebiti sve dostupne alate kako bismo odmah smanjili emisije.

Oprostite što vas prekidam, jučer je 20 zemalja odlučilo postupno prekinuti uporabu ugljena.

Saich: To je dobro…

Ali nedovoljno.

Saich: Nedovoljno. Dobro je, ne kažem da nije, ali potpisali smo izjavu o prijelazu na čistu energiju za COP s još 25 zemalja i banaka, i tu govorimo o napuštanju uporabe svih fosilnih goriva. Moramo biti jasni: osim nekih malenih primjera gdje još ima mjesta za plin i naftu u sadašnjim ekonomijama, u pogledu budućih ulaganja nema mjesta za energiju iz fosilnih goriva bilo koje vrste. U atmosferi nema mjesta za tu količinu CO2, ne ako želimo sigurnu budućnost!

Sva događanja i intervjue sa samita COP26 možete pronaći ovdje.