O tome koliko su gradovi otišli daleko kad je u pitanju korištenje sunčeve energije i istražuju li se geotermalni potencijali razgovarali su gradonačelnici Dugog Sela i Karlovca u emisiji Klimatska budućnost naše Tee Blažević.
Na začelju smo iskorištavanja Sunčeve energije, puno je uskih grla, dugo se čeka na dozvole…
Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić o zelenoj tranziciji je rekao: “Ona je u jednom trenutku naglo krenula. Nije se lako samo tako prebaciti s HEP-a na solarnu elektranu, figurativno govoreći. To mora biti osmišljeno strateški i država mora zakonski okvir posložiti na način da on bude poticajan, ali ne i prebirokratiziran. To su financijski vrlo zahtjevni projekti, ali to je put kojim moramo ići”.
Najveći problem pretjerana birokratiziranost i nerazvijena infrastruktura
O birokratiziranosti i “šumi” papirologije koji projekti vezani uz zelenu tranziciju moraju “prokrčiti”, gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian pojašnjava: “Problem juga Europe “fali ti jedan papir” je naizraženiji na razini lokalne samouprave. Dok dođe na razinu države i ministarstva početna ideja naglo splasne. Građani imaju već sad novaca da bi i prešli na taj sustav, ali demotivira ih što za priključenje treba šest mjeseci do godinu dana.
Objašnjavajući što stoji iza toga, Panian dodaje: “Fali nam kvalitetnog ljudstva koji će i sami sebi olakšati papirologiju. Pitao sam jednom u Bruxellesu zašto su potrožili uvjete za dobivanje novaca, rekli su mi da smo si sami otežali jer nas kontrolira SAFA.”
“Najveći problem je infrastruktura samog HEP-a, što se nemate na što priključiti . Projekti su se tek počeli razvijati”, govori Panian.
Solarni projekti i perspektive
Govoreći o solarnoj perspektivi grada Karlovca, Panian ističe jedan pilot projekt: “Stanari četiri stana odlučili su investirati u solarnu elektranu gdje će dijeliti električnu energiju čisto da vidimo koji će problemi iz toga proizaći i kako primjenjivati to na veće zgrade. Ali to je mikropriča; ako želimo utjecati na klimatsku krizu moramo građanima pomoći i olakšati procese.”
Mandić dodaje kako ušteda električne energije javnih objekata koji su u sklopu projekta Solarike iznosi oko 70 posto: “Pripremanje je trajalo nekih godinu i pol dana, a projekt funkcionira nešto više od četiri mjeseca. Svi koji su bili dio tog programa mislim da mogu svjedočiti i toj zelenoj priči i aspektu uštede koji ona donosi.”
“Europski fondovi nas uvjetuju da zadovoljimo i solare, i prikupljanje oborinske odvodnje, a morali smo osigurati i grijanje na dizalice topline. To su uvjeti sada u, čini mi se, svim natječajima”, govori Mandić.
Što se Dugog Sela tiče, Panian govori da su prve solarne panele postavili na zgradu Gradske uprave prije šest godina: “Tada su me pitali zašto. Elektromobili nam uskoro dolaze i za komunalce. Inače, servis svog električnog auta sam platio 85 eura, a za staru Daciu servis me koštao 405 eura. To je sve dio uštede.”
Hrvatskoj je važna energetska neovisnost što smo vidjeli kada je prošli tjedan pola Dalmacije ostalo bez struje.
“Imamo šest geotermalnih izvora, a Island se čudi kako to ne koristimo, osim nešto malo u Bjelovaru. Geotermali su nam puno značajniji od solara i geotermali su energiju koja je stalna. Istina je da su skuplji, ali samo na početku”, rekao je Mandić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!