Što za Hrvatsku znači obveza sadnje milijun stabala godišnje? Hoće li povećanje cijena energenata rezultirati većim brojem nedozvoljenih sječa? Imamo li jasnu viziju u gospodarenju šumama? Pitanja su to na koja su u emisiji Klimatska budućnost odgovarali Hrvoje Marjanović (Hrvatski šumarski institut) i Krešimir Žagar (Hrvatske šume).

Hrvoje Marjanović, viši znanstveni suradnik na Zavodu za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Hrvatskog šumarskog instituta, objasnio je u početku zašto se za šume kaže da su najveći ponor ugljičnog dioksida.

“Šume su ekosustav koji kroz fotosintezu upija ugljični dioksid, njega razlaže na ugljik i kisik. Kisik se vraća u atomosferu, a ugljik se veže u biomasu. Šume dok su mlade aktivno spremaju ugljik u novu biomasu. Ta biomasa se akumulira i u Hrvatskoj više šume priraste, nego što se posječe. To je zapravo ugljik koji je izvučen iz autmosfere i spremljen u tu biomasu”, rekao je Marjanović.

Pojasnio je da se ugljik iz te biomase ne vraća u atmosferu ako se drvo iskoristi za dobivanje stalnog drvog proizvoda, poput parketa, greda i raznog građevinskog materijala.

“To je izrazito značajno”, ocijenio je.

Napomenuo je da je korištenje drva kao obnovljivog izvora povoljnije nego korištenje fosilnog goriva.

“Kada to drvo koristimo kao gorivo, napravili smo određenu supstituciju fosilnih gorivo za nešto što je prije 150 godina bilo u atmosferu. Korištenjem drveta mi zapravo cirkuliramo taj ugljik na način da to stablo u drvo veže ugljik, mi ga iskoristimo za ogrjev, ugljik se vraća u atmosferu i to je proces kruženja. To je različito od situacije kada koristimo fosilna goriva koja su zarobljena u podzemlju milijunima godina. Efekt staklenika imamo jer smo ogromne količine ugljika koji je bio spremljen u podzemlje izvadili van i sagorjeli. Tog ugljika imamo u atmosferi više nego prije početka industrijske revolucije”, kazao je Marjanović.

Učestali požari zbog klimatskih promjena

Kao najveće prijetnje šumama u Hrvatskoj istaknuo je klimatske promjene.

“One dovode do promjena uvjeta u kojima su te šume rasle. Te šume su prilagođene na jedan niz meteoroloških prilika koje imaju svoj ciklus”, pojasnio je dodajući da klimatske promjene narušavaju taj ciklus.

Ukazao je i da svjedočimo povećanoj učestalosti esktrema. Jedan od klimatskih ekstrema koji je sve češći je suša koja dovodi do toga da su požari puno vjerojatniji.

“Kada to kombiniramo s neodgovornim ponašanjem spaljivanja materijala, dolazi do ovakvnih situacija da bukne požar. Požar je katastrofalan za šumu, ne samo zato što je oslobodio ugljik nego je i spalio zemlju, emitirao je pritom ogromne količine drugih stakleničkiih plinova koji imaju puno veći staklenički kapacitet. Ono što je najgore, požar ostavi golo tlo. I onda kada se nakon toga dogodi intenzivna kiša, imamo izražene procese erozije zato što te kapi kiše ne budu usporene lišćem i vegetacijom nego izravno padaju na golo tlo. Dolazi do ispiranja tla, zamućenja vodotokova, bujičnih tokova, ugrožavanja izvora pitke vode i potencijalne trajne devastacije krajolika…”, rekao je Marjanović.

Krešimir Žagar, direktor sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma, upozorio je da se proljetni požari javljaju najčešće iz nepažnje.

Dodao je i da su požari prijašnjih godina lakše gasili te su bili manjih razmjera. Od 2017. godine suša je sve češća što podupire požare.

Upitan o čemu ovisi brzina obnove opožarenog područja, Žagar je rekao:

“Ovisno o sredstvima i mogućnostima sadnica koje nemamo uvijek na raspolaganju. Dvanaest milijuna sadnica godišnje proizvedemo, od toga 8 do 9 milijuna godišnje posadimo, i najčešće to budu ovakve sanacije. Te sadnice određene vrste imamo u određenoj količini imamo, ali možda nemamo baš te autohtone koje bi trebali posaditi na tom području koje je izgorjelo.”

10 milijuna stabala do 2030.

Inicijativu sadnje milijun stabala godišnje, odnosno 10 milijuna do 2030., ocijenio je realnom te pojasnio da njome zapravo kompenziramo ulazak i prolazak automobila u vrijeme turističke sezone, odnosno zagađenje koje ostavljaju.

Na pitanje gdje će se saditi ta nova stabla, rekao je:

“Imamo površine koje nisu bile pošumljene. Zbog zaštićenih staničnih vrsta tamo su bile određene restrikcije. Ministarstvo održivog razvoja skinulo je zabranu sadnje i te površine ćemo mi saditi sada.”

Marjanović smatra da že biti teško postignuti klimatsku neutralnost u Hrvatskoj u zadanom roku.

“Ključno je osvjestiti da šume ne mogu upijati ugljični dioksid beskonačno, imaju određeno ograničenje. Određena saturacija u šumama Europske unije je prisutna. Jedan dio razloga zašto se smanjuje količina koju upijaju šume je da se pojačano sijeku, ali to nije nužno i u Hrvatskoj nije rezultat pretjerane sječe, nego je rezultat toga da kako te šume gomilaju količinu po hektaru. Kada imate sve veći udio starih šuma, siječete više jer vam se više nagomilalo. Druga stvar što je jako bitno osvjestiti je da mlade šume ne opijaju kao stare. Prašuma upija značajno manje nego mlada šuma”, pojasnio je.

Žagar je kazao da su šume u Hrvatskoj većinom gospodarske šume.

“Nacionalni parkovi i strogi rezervati su područja koja čine svega nekoliko posto i tu je zabranjeno gospodarenje”, rekao je pa dodao:

“U Hrvatskoj se pojavio taj aktivizam gdje nas se proziva da je gospodarenje nešto što devastira zelene površine. Zeleni odred oglašava se na mrežama, podiže tužbe… Međutim, inspekcija EFSC-a otklonila je svaku takvu tvrdnju.”

Marjanović je rekao da se planovima propisane točne aktivnosti koje se treba poduzeti.

“Ne samo sječa, nego i obnova genetski identičnim stablima. Obnova šuma se provodi vrlo strogo”, rekao je.

Žagar je potvrdio da zbog povećanih cijena energenata očekuju da će se događati više bespravne sječe te da su pojačane kontrole.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.