Skupina hrvatskih znanstvenika uputila je javni apel u kojemu ističu da je potrebno donijeti agendu ili konkretan akcijski plan zaštite Jadranskog mora, neophodan za održivi razvoj hrvatskog društva, a njihovo pismo je u nedjelju dostavljeno iz udruge Eko Kvarner.

Znanstvenici, koji su u rujnu u Krku sudjelovali na stručnom skupu o ‘Pismenosti (poznavanju i razumijevanju) funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora’, su u pismu upućenu predsjednicima Republike, Vlade, Hrvatskog sabora te javnosti naveli da se stručna i znanstvena istraživanja Jadranskog mora provode godinama, ali da nedostaju sustavna interdisciplinarna istraživanja koja bi objasnila ‘galopirajuće promjene’.

Procjenjuju da su promjene nepovratne te da povećanje temperature Jadranskog mora donosi i povećanje razine mora i saliniteta, pojačano raslojavanje s izravnim utjecajem na promjene u cirkulaciji morskih struja te pojave olujnih valova.

“U Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne, termofilne vrste riba”

“U Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne, termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Mnoge od njih su invazivne, čak i otrovne. Dolazi do gubitka bioraznolikosti, a sve češće pojavljuju se intenzivna cvjetanja fitoplanktona i masovne pojave meduza, što ima i negativne posljedice na turizam”, navodi se

Smatraju da je, zbog kompeticije u ishrani sitne plave ribe s novo unesenim vrstama želatinoznog makroplanktona u Jadran, za očekivati gubitke u ribarstvu.

Ističu da turističke aktivnosti, uz klimatske promjene, čine najveći pritisak na Jadran naglašavajući da s otpadnim vodama i intenzivnom poljoprivredom u more dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari. One se, kažu, putem lanaca ishrane nakupljaju u morskim organizmima.

“Uz to, plastični i drugi otpad postaje sve veći problem za živi svijet, s potencijalno dalekosežnim utjecajima na kvalitetu života u moru i zdravlje ljudi. ”

Navode da su osjetljivi organizmi izloženi stresnim situacijama, zbog povišenja temperature mora i raznih štetnih tvari te da slabi njihova otpornost prema bakterijskim, virusnim i parazitskim bolestima i dovodi do narušavanja ekološke ravnoteže.

Ukazali su i na problem nekontrolirane izgradnje uz obalu, kojom se, kažu, gube obalna čvrsta dna i pogodna mjesta za razmnožavanje organizama.

Žele uvesti mjere zaštite u zakonodavni sustav

Kao jedino rješenje za daljnji održivi razvoj navode aktivniju zaštitu Jadranskog mora, jačanje razumijevanja funkcioniranja njegovog ekosustava na svim razinama kao i unošenje mjera zaštite u zakonodavni sustav.

Predlažu osnivanje savjetodavnog znanstveno-radnog tijela Vlade RH, koje bi sudjelovalo u donošenju agende o mjerama zaštite, od usklađivanja zakonske regulative do sustavnog praćenja promjena u Jadranskom moru.

U pismu se navodi i da je važno raditi na razvoju IT tehnologija za praćenje promjena morskog okoliša i uključiti građane u praćenje promjena.

“Za sve aktivne mjere zaštite potrebno je osigurati sredstva iz državnog proračuna i javnih poziva EU te uspostaviti program akcijskog plana zaštite Jadrana sa sustavom ekoloških kazni u gospodarstvu i rokom provedbe u razdoblju od 2021. do2030.”, stoji pismu.

Stručni skup Mediteranski akcijski dan 2021., s temom “Pismenost (poznavanje i razumijevanje) fukckioniranja ekosustava Jadranskog mora” održan od od 9. do 11. rujna na Krku, a organizirali su ga Sveučilište u Zadru i udruga Eko Kvarner.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.