Urednica i voditeljica Tea Blažević u emisiji Klimatska budućnost ugostila je Dunju Mazzocco Drvar, ravnateljicu Uprave za klimatske aktivnosti MINGOR-a i Ivanu Barišić, jednu od naših najpoznatijih nutricionistkinja.
Dunja Mazzocco Drvar najprije je komentirala posljednji IPCC izvještaj koji je prilično dramatičan: “Optimisti u nama uspiju naći i u tom izvještaju tračak optimizma. Nije posve crn taj izvještaj iako donosi veliku količinu vrlo pesimističnih podataka koju su realni i u skladu s onim što sad znamo desetljećima. No postoji tračak nade da smanjimo taj svoj negativan utjecaj na klimu.”
Kad govorimo o zadržavanju globalne temperature unutar okvira Pariškog sporazuma, isto su optimistični iz MINGOR-a: Čak i ako prijeđemo taj famozni 1.5 za koji i dalje stremimo da se tu zadržimo, a sad je već izgledno da ćemo bar sporadično prelaziti u sljedećih nekoliko godina, mislim da možemo u jednom trenutku razgovarati da se možemo vratiti na taj 1.5″
Klimatske promjene utječu na opskrbu hranom koja je još k tome nutritivno sve lošija, na što se osvrnula nutricionistkinja Barišić: “Bavim se prije svega zdravljem i učinkom hrane na metabolizam pojedinaca, bolesnih i zdravih, ali i preventivno. Sve veći broj ljudi je osviješteno da se želi kvalitetno hraniti. Diskutabilno je pričati o tome što znači zdravo se hraniti. Danas pričamo o personalizaciji zdrave prehrane. Nešto što odgovara meni, ne znači da će odgovarati nekom drugom. Mediteranska prehrana smatra se zlatnim standardom, dokazano je i postoji najveći broj istraživanja da najpovoljnije utječe na naše zdravlje. Sadrži u sebi primarno izvore vitamina iz ribe, ima tu naravno i mesa, sadrži žitarice, dobra ulja, masti, ali se govori o jednom balasniranom pristupu.”
Emisije iz poljoprivrednog sektora
Uzročnik globalnog zagrijavanja su fosilna goriva čijim izgaranjem nastaju štetni staklenički plinovi. Osim industrije, zagađuje i stočarski sektor, a podatke je komentirala Mazzocco Drvar.
“Emisije iz stočarskog sektora mogu se usporediti s prometnim sektorom. Postoje tri glavna staklenička plina, mi najčešće govorimo o CO2 i sve emisije svodimo na CO2 pa govorimo o CO2 ekvivalentu. No, sve više govorimo i o druga dva bitna staklenička plina, metan i dušični oksidi. Oni su potentniji od CO2 i to znači da je njihov učinak znatno veći, metana je 80-ak puta, to znači da u nekakvom kratkom razdoblju, govorimo li o desetljeću ili dva desetljeća, možemo reći da imaju jači utjeca na klimu.”
Danas, kad moramo značajno smanjiti emisije i koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, naravno da razmišljamo kako to učiniti s plinovima koji su potentni.
U Hrvatskoj su emisije iz poljoprivrednog sektora su oko 11%, potvrdila ja Mazzocco Drvar. “Samo stočarstvo i upotreba stajskog gnoja odnosi oko 6%. Emisije i CO2 ekvivalenta odnosno metana koji zapravo tu ima veliku ulogu je daleko najveći upravo iz proizvodnje mesa.”
Manjom proizvodnjom i konzumacijom mesa štetne emisije mogle bi se smanjiti, smanjenjem metana postižu se puno brži efekti, kako se kraće zadržava u atmosferi ovaj staklenički plin.
“Kad govorimo o metanu trebamo istaknuti i emisije iz otpada i iz energetike. Iz energetike otpada nekih 18% i to se uglavnom odnosi na spaljivanje fosilnih goriva. Iz poljoprivrede i otpada negdje oko 40-ak, 50-ak %. Tu je jedna od mjera koju treba svakako uvesti što se otpada tiče je smanjenje biokomponente otpada i to je jedan od razloga zašto se sad okrećemo odvajanju tih reciklabilnih vrsta otpada. Kod poljoprivrede najveći postotak, preko 70% otpada na enteričnu fermentaciju, proces koji se događa u crijevima goveda.”
Koliko je zdravo vegetarijanstvo?
“Moj stav je da je ljudsko zdravlje na prvom mjestu. Ajmo prilagoditi prehranu našim potrebama. Ako me pitate je li dobro meso jesti svaki dan, a tu pričamo o konkretnim obrocima, meso može. Ali tu ljudi vrlo često zaboravljaju jednu specifičnu kategoriju, a to su suhomesnati proizvodi. Mesa, naime, imamo u više vrsta komponenti. Neka zdravstvena stanja kod pojedinih pacijenata stvarno iziskuju da se jede manje mesa, kod stanja kao što su iritabilni kolon, Chronova bolest, propusna crijeva, što su sve bolesti modernog doba, kronične, nezarazne bolesti, kojih je danas sve više i više”, rekla je Ivana Barišić.
Nutricionistkinja je potvrdila i kako vegetarijanci i vegani imaju niži stupanj oboljenja od kardiovaskularnih bolesti. “Sama biljna prehrana je bogatija vlaknima, a kada su naša crijeva obložena vlaknima, bolja je fluktuacija i bolji je sami proces probave. Samim time smanjujete ne samo kardiovaskularne bolesti nego sve gastroenterološke bolesti jer danas nam je u porastu broj oboljelih od karcinoma debelog crijeva. Razlozi su sjedilački način života i stil i načih prehrane. Današnji moderan čovjek bi trebao promijeniti način prehrane. Ljudi su možda prije i jeli više mesa, ali ti ljudi su išli raditi fizički, i to meso je prije bilo drukčije.”
Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine
Klimatska neutralnost veliki je cilj koji se nastoji postići brojnim akcijama, od kojih je jedna i smanjenje unosa kalorija u naš organizam. Sada u prosjeku unosimo oko 3000-3500 kalorija, a prema proračunima bi trebali smanjiti na 1900.
Barišić je istaknula da je alarmantno da smo među najdebljim nacijama u Europi i da nam je svako treće dijete pretilo: “Imamo zaista ozbiljan problem, a on kreće od prehrane i kretanja.”
Postoji li održivo ribarstvo?
Mazzocco je istaknula Jabučku kotlinu kao dobar primjer zaštite i očuvanja ribljeg fonda i naglasila je dan treba još takvih “no take” zona.
Vrsta prehrane i stil prehrane
Barišić kaže da vegetarijanstvo i veganstvo mogu biti zdravi. “Prehrana je stvar vlastitog izbora i dio je vlastitog identiteta. Znači, svaka vrsta prehrane ukoliko je ona pravilno izbalansirana, može biti zdrava. Ne možete određene makro i mikro nutrijente iz mesa preslikati na biljne izvore. Možete dobiti ekvivalent. Ali zato je druga vrsta industrije, dodaci prehrani. Kad prehrana ne zadovoljava sve makro i mikro nutrijente, zbog lošeg odabira namirnica, lošeg planiranja, stresnog načina života, suplementi su apsolutno da.”
Nutricionistica je savjetovala postepeni prijelaz na vegetarijanski način ishrane. “Svaka prilagodba traži vrijeme, sve što je naglo nije dobro. Puno informacija je na tržištu, ljudi ne znaju što odabrati i onda idu iz jednog ekstrema u drugi i to radi najčešće loše posljedice po zdravlje. Jedno je vrsta prehrane, drugo je stil. Vi možete odabrati što god želite, ali ako želite da bude pravilno i da bude zdravo, važno se posavjetovati sa stručnjacima.”
Hrvatska tradicionalna zemlja
Barišić je istaknula da je Hrvatske tradicionalna zemlja s tradicionalnom kulturom i specifičnim načinom odabira jela. “Mi volimo tradicionalna jela. Trebamo raditi na podizanju svijesti kod nas. Prehrana je nešto što dobivate od doma, od kućnog odgoja, ovisno iz kojeg ste podneblja. Istaknula je da je Dalmacija najdeblja naša regija, a rekli bi kako je to moguće, zemlja maslinova ulja, na moru. Sve kreće generacijski i tu su važne edukacije.”
Plant based ishrana – što je to?
“To je kombinacija stila prehrane gdje vi kombinirate tu i tamo meso, tu i tamo ribu, jedete zapravo intuitivno jer ste svjesni važnosti makro i mikro nutrijenata koji se nalaze u tim namirnicama. Što se mlijeka i mliječnih proizvoda tiče, sve veći je broj ljudi koji iskazuju razne enteropatije što na protein kazein, ljudi imaju tegobe i to intuitivno odbaciju. Nekome kome je to uvjerenje i ima etičke razloge da ne želi, to treba poštovati. Vi možete cjelokupni profil energetske potrebe svog tijela zadovoljiti i ne jedući mlijeko i mliječne proizvode. Mi danas točno možemo izračunati što i koliko je potrebno našem organizmu za pravilno funkcioniranje tijekom dana i postizanje svih ciljeva koje mi imamo. Nutricionizam je evaluirao, medicina je otišla u personalizaciju, dakle, danas možemo voziti jedan dobar slalom, prije nismo imali toliko znanja pa smo možda bili malo isključivi, ali i znanost je tu danas sve više i više fleksibilnija”, objasnila je Barišić.
Potrošnja vode u stočarskom sektoru
Mazzocco je istaknula da je potrošnja vode velika u stočarstvu. No, postavlja se onda pitanje zašto si dozvoljavamo toliko velike gubitke vode.
“Svjesni smo toga, radimo na tome, sad se ulaže jako puno u to da se smanje gubici. Moramo se početi okretati tome da u našem području Primorja, Dalmacije idemo prema instaliranju uređaja koji će desalinizirati morsku vodu jer su to područja koja će prva biti na udaru, već sada su na udaru povremenih suša.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!