O porukama i očekivanjima od COP26 u Glasgowu, o tome kako ide Hrvatskoj u zelenoj tranziciji i kako napori za ublažavanje klimatskih promjena utječu na naše svakodnevne živote u Novom danu razgovarali smo s Dunjom Mazzocco Drvar, ravnateljicom Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Na početku se osvrnula na apel aktivista da 26 godina svjetske zemlje sastanče i govore kako se klima mijenja, tope se ledenjaci, raste razina mora, suše, poplave, tornada sve su snažniji i učestaliji…
VEZANE VIJESTI
“Aktivistima je posao i dužnost da prigovaraju, da nas guraju, kritiziraju, svaka njihova kritika je dobar poticaj da idemo dalje. Premijer je na lider summitu u Glasgowu iznio vrlo ambiciozne brojke za nas i sigurna sam da će Hrvatska u tom smislu daleko dogurati. Prije svega, izlazak iz ugljena najkasnije 2033. godine, iako se nadamo i koju godinu ranije. Došli smo u Glasgow s očekivanjem zagrijavanja od 2,7 stupnjeva, plan je zaustaviti zagrijavanje na 1,8 stupnjeva. Ako se obećanja lidera ostvare, to je već sasvim dovoljno”, rekla je Mazzocco Drvar.
Troškovi zbog klimatskih promjena bit će sve veći
Zašto se mnogi tako jako odupiru nužnim promjenama? “Prirođena je želja i inercija čovjeka da nastavi živjeti kako je krenuo, jako je teško mijenjati stvari, međutim, kada vidimo zašto ih moramo mijenjati i kad vidimo kakva nam je cijena nečinjenja od klimatskih promjena, jasno je da je jedini put da idemo naprijed, nema povratka. Svima je jasno koliko zapravo koštaju klimatske promjene, a troškovi će biti još puno veći. Ekonomska komponenta nije samo business as usual jer klimatske promjene su skupe”, ističe Mazzocco Drvar.
Važno je da znanost ukaže na načine smanjivanja stakleničkih plinova
Na konferenciji u Glasgowu ponovno se pokazalo da zemlje koje se oslanjaju na stočarstvo svojih zemalja, a koje je jedno od većih zagađivača okoliša, imaju zadršku da smanje broj grla. Mazzocco Drvar kaže da to nije jedini način.
“Svatko ima neku svoju dinamiku. Grla ima puno i previše. I Hrvatska je među onima koji želi povećati broj grla. Tko vodi klimatske politike zna da je jedna od mjera i čime se ta stoka hrani. I tako se mogu smanjiti staklenički plinovi, odnosno ne mora se smanjiti broj stoke, nego manje štetnim procesima smanjiti emisiju metana”, rekla je.
Uloga znanstvenika je velika. Objašnajvaju nam što nam se događa ali oni nam i pomažu u tome da shvatimo koji su to načini na koje sve načine možemo djelovati dalje i smanjivati stakleničke plinove.
Plan je da do 2030. RH ima 65 posto obnovljivih izvora energije
“Hrvatska prije svega ima tu sreću da zbog svog geografskog položaja ima jako dobar potencijal obnovljivih izvora energije i tu ćemo ići naprijed. Zasada je plan do 2030. godine imamo najmanje 65 posto obnovljivih izvora energije u našem energetskom miksu, ali stremimo tome da imamo 100 posto dekarboniziranu proizvodnju električne energije. To je veliki korak. Ide se u svim smjerovima, ne samo vjetra i sunca. Sunce ulazi u kategoriju tzv. građanske energije, proizvodnje na kućnom pragu, što je omogućeno novim Zakonom o tržištu električne energije”, rekla je Mazzocco Drvar.
Čak 29 posto emisija u RH je iz prometa, a 7 posto čini otpad
“Ide se na diversifikaciju, na izvore poput geotermalne energija, vodik se sve više spominje u prometu, kod nas je 29 posto emisija čine emisije iz prometa. Otpad čini, primjerice u Hrvatskoj, samo 7 posto emisija. Dakle, korištenje javnog prijevoza s nultim emisijama je nešto u što treba ulagati. Važna su individualna razina kao i politike”, dodaje.
Anketa je pokazala da građani smatraju da smo svi odgovorni
Svatko mora doprinijeti, isaknula je Mazzocco Drvar.
“Nedavno je Ministarstvo organizralo projekt u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, projekt s nekoliko panela, provjeravalo se unutar segmenata gospodarstva kako oni vide svoju budućnost u niskougljičnoj strategiji i tranziciji. Anketirali smo građane. Pitali smo koga smatraju odgovornima za rješavanje klimatske krize. Očekivalo se da će reći Vlada, ali ne, najveći dio građana rekao je da smo svi zajedno odgovorni”, rekla je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!